Ulcinjska maslinada i uvala Valdanos budući je Zakonom zaštićen kulturni pejzaž, i to prvi u Crnoj Gori, saopšteno je danas na konferenciji u Ulcinju pod nazivom “Identifikacija i analiza - Ulcinjska maslinada i uvala Valdanos - zaštita prirodnog i kulturološkog naslijeđa- pejzaža”, koju je organizovala NVO dr Martin Šnajder Jakobi (MSJA).
Direktorka te NVO Zenepa Lika, kao i tim stručnjaka, koji su radili na projektu, smatra da je predio Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos potencijalni kandidat za Unesko listu.
Na konferenciji je predstavljena Studija kulturnog pejzaža, koja je po prvi put obuhvatila sve slojeve kulturnog dobra i objedinila ih u jedan dokument , kao materijalno i nematerijalno dobro.
“Osim što smo intenzivno radili na podizanju svijesti o značaju Ulcinjske maslinade, tokom ovog projekta imali smo i obuke, sprovodili smo ankete, objavljena je I publikacija priručnika, a naš struni tim bio je na visini zadatka. Za nas je jako važan aspekt pokretanje izrade Studije I analize koja će da dokaže ono što mi oduvijek mislimo- da je Ulcinjska maslinada I uvala Valdanos jedan od najspektakularnijih područija na prostoru Crne Gore sa više aspekata, ne samo sa prirodnog I geografskog. To je spektar kulture I tradicije. Znam da je ovo prvi korak ka aktivnostima koji će sigurno dokazati da ovo područije pripada Svjetskoj baštini”, istakla je Lika.
Prema njenim riječima, nakon današnje konferencije, donijeće zaključke koje će uvrstiti u Studiju, koja će do kraja mjeseca biti odštampana.
“Sa tom analizom, koja je potrebna za pokretanje inicijative za zaštitu kulturnog pejzaža Ulcinjska maslinada I uvala Valdanos, mi pomažemo Upravi za kulturu. Nije dovoljno samo predati inicijativu, treba je I obrazložiti, a naša Studija je detaljno napisana na 170 strana. Tako da vjerujem da će inicijativa biti prihvaćena I onda idemo dalje sa izradom tentativne liste za UNNESCO baštinu”, kazala je Lika.
Ona ukazuje na problem gradnje na tom prostoru.
“Mi imamo prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u gradjevinsko i to je fakt. Ali mora se stati sada. Tu moraju Vlada I lokalna samouprava da budu malo jači I intenzivniji, glasniji I strožiji. Ne možemo mi svaki pedalj naše zemlje pretvoriti u eko rizorte ili urbanistička naselja”, poručila je Lika.
Sa tim je saglasan I prvi čovjek Ulcinja Omer Bajraktari. On priznaje da je taj prostor donekle ugrožen, ali ne misli da je alarmantno.
“To ne umanjuje našu odgovornost da se tome posvetimo još više. Formirali smo rendžersku službu, da budemo što bliži problemu. Gradnju prati državna inspekcija, mi se bavimo monitoringom I siguran sam da će Valdanos ostati ovakav kakav jeste, a prirodni je dragulj”, rekao je Bajraktari.
On navodi da je Valdanos I maslinjak jedan unikatan proctor I pravi prirodni dragulj.
“Kada smo radili reorganizaciju Opštine formirali smo Sekretarijat za ekologiju, poljoprivredu I ruralni razvoj, vođeni time da Valdanos upravo jeste spoj svega toga. I zaista mislim, što se tiče Ulcinjske maslinade, zajedno sa uvalom Valdanos, da smo na pravom putu. Uložili smo dodatna sredstva na rekonstrukciji nekih puteva koji vode ka Valdanosu, dali smo I stimulanse maslinarima, ostaje da poradimo I na tom institucionalnom okviru. Jedan pravac je ta zaštita, drugi je put ka Unesko-u koji jeste teži I dalji u ovom momentu”, rekao je Bajraktari I dodao da želi da pošalje jasnu poruku da Opština Ulcinj sa najvećom pažnjom posmatra prostor Valdanosa.
Da ovaj prostor zaista jeste unikatan, potvrđuje I konzervatorka I arheološkinja Aleksandra Kapetanović, koja je bila na čelu tima koji je izradio Studiju.
“Prostor je izuzetne vrijednosti čak I za nas koji se bavimo kulturnom baštinom već duže, ovo su oblasti kojima do sada nismo možda pridavali dovoljno značaja. Ali, ti kulturni pejzaži koji su ustvari u kontinuitetu već toliki niz vjekova prisutni, ti terasasti pejzaži, pogotovo u tom obimu, to je zaista jedinstven kulturni pejzaž I iskreno se nadam da ćemo svi skupa, I lokalna zajednica I stanovništvo I struka, uspjeti da zaštitimo taj dragulj za buduće generacije”, poručila je Kapetanović.
Dio tima, na čijem je čelu bila Kapetanović su: arheolog Miloš Petričević MA, arhitekta Korab Kraja, lokalni hroničar I pisac Gazmend Čitaku, pejzažni arhitekta i vanredni profesor na Sveučilištu u Zagrebu dr Goran Andlar.
Konferencija je dio projekta “OCD u Crnoj Gori- od osnovnih usluga do oblikovanja polizika M BASE”, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje, Friedrich Ebert Stiftung, Centar za zaštitu I proučavanje ptica Crne Gore i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
