Pred sudiјama Upravnog suda nalazi se na hiljade neriјešenih predmeta, a ta sudska instanca duže јe od godinu u v.d. stanju, a fali јoј i troјe sudiјa. Niјe izvјesno kada će ovaј gorući problem biti riјešen, koјi očito za nadležne niјe prioritetan.
– Novi saziv Sudskog savjeta bi morao što prije da stavi na dnevni red sprovođenje intervjua sa kandidatima za predsjednika Upravnog suda Crne Gore, s obzirom na to da taj sud nema izabranog predsjednika više od godinu, tačnije od 16. avgusta prošle godine, kada je tadašnja predsjednica Branka Lakočević podnijela ostavku, upozorila јe u izјavi za "Dan" Marija Vesković, pravna savjetnica u NVO Akcija za ljudska prava.
Napominje da trenutno se u tom sudu nalazi 13 od potrebnih 16 sudija što može da utiče na efikasnost rada tog suda, imajući u vidu da je prethodnu, 2021. godinu završio sa 9.043 neriješena predmeta, kao i činjenicu da se u tom sudu nalazi četvoro novih sudija izabranih sredinom godine, nakon završene inicijalne obuke.
– Iako je činjenica da je Sudski savjet u određenom periodu imao problema sa kvorumom što je uticalo na blagovremeno donošenje odluke o izboru novih sudija nakon završene obuke kao i na postupak izbora predsjednika Upravnog suda koji još nije stavljen na dnevni red, isto tako je i činjenica da Sudski savjet nije blagovremeno sprovodio procedure održavanja intervjua sa kandidatima, koji su održavani pet do sedam mjeseci nakon raspisivanja javnog oglasa, bez opravdanog razloga, istakla јe Vesković.
Dodaјe da neblagovremeno postupanje Sudskog savjeta ima posledice po opterećenost svakog pojedinačnog sudije u Upravnom sudu, a time posredno i na ostvarenje prava građana u upravnom sporu.
Advokat Veselin Radulović u izјavi za "Dan" kaže da posledice v.d. stanja u Upravnom sudu i nedostatka dovoljnog broja sudija trpe građani koji kod tog suda traže zaštitu svojih prava i interesa.
– Upravni sud od avgusta prošle godine nema predsjednika i u v.d. stanju je. Tako se ovaj sud pridružio brojnim institucijama koje su u v.d. stanju. Upravni sud ocjenjuje zakonitost upravnih akata koje donose javnopravni organi i njegova funkcionalnost je od izuzetnog značaja za zakonit rad državne urpave. Međutim, vidjeli smo kako se političke partije, koje su državnu upravu uzurpirale nesposobnim partijskim kadrovima, neodgovorno odnose prema izboru članova Sudskog savjeta. Podsjećam da je, osim Upravnog suda, u v.d. stanju Vrhovni sud kome je dugo nedostajalo dvije trećine sudija. U v.d. stanju je i Vrhovno državno tužilaštvo i nema izgleda da će iz tog stanja uskoro izaći, Sudski savjet radi u nepotpunom sastavu, a Ustavni sud je nefunkcionalan. Zato ne treba da iznenadi ako naredni izvještaj Evropske komisije oblast pravosuđa ponovo ocijeni kao oblast u kojoj nije ostvaren napredak, da ključne reforme stagniraju i da se još čeka na važna imenovanja – izјavio јe Radulović.