Dobitnicima Trinaestojulske nagrade za 2023. godinu Romanu Simovicu, Naodu Zoriću i Predragu Uljareviću danas je na svečanosti u Vili Gorica predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović uručila ovo visoko državno priznanje.
Roman Simović, koji je bio spriječen da prisustvuje uručenju, nagradu je dobio za koncertnu turneju tokom 2022. godine, slikar Naod Zorić za likovnu izložbu Slike crteži i Predrag Uljarević za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju kulture-izdavaštvo.
- Čini mi veliko zadovoljstvo da danas uručim najveće državno priznanje - Trinaestojulsku nagradu, i da podsjetim na najslavniji datum naše istorije koji nas već decenijama okuplja i čini neizmjerno ponosnim. Tog dana davne 1878. godine, na Berlinskom kongresu, Crna Gora je dobila tako dugo čekano međunarodno priznanje i značajno teritorijalno proširenje, ušla u krug slobodnih evropskih država onog vremena i doživjela svojevrsnu istorijsku prekretnicu – saopštila je predsjednica parlamenta Danijela Đurović koja je uručila nagrade laureatima.
Kako je dodala, sudbina je htjela da se na isti datum 1941. godine, crnogorski narod, prvi među porobljenim narodima Evrope, podigne na ustanak i tako pokrene borbu za slobodu koja je i mnogo većim državama nego što je naša, dala podsticaj da se odupru okrutnom fašističkom osvajaču.
- Berlinski kongres i Trinaestojulski ustanak dva su kamena temeljca kojima je zaokružena crnogorska državnost za sva vremena, a naš narod se po ko zna koji put potvrdio kao nosilac baklje borbe za slobodu na Starom kontinentu. Fašizam, kao najveće zlo 20. vijeka, u Crnoj Gori je odmah naišao na otpor jer u našim očevima, đedovima i prađedovima nije izazvao ni trunku straha, već je rasplamsao želju i odlučnost da se odupru neprijatelju koji nije prezao ni od čega da bi ostvario svoj monstruozni naum – istakla je Đurović.
Naglasila je da ovaj podvig nije imao samo odbrambene motive i cilj da se oslobode okupirane teritorije, već je još jednom jasno pokazao hrabrost, srčanost i napokolebljivost naših predaka koji su ovim činom dali do znanja da će uvijek biti na strani dobra i svoje zemlje i potomaka, bez obzira na snagu i brojnost okupatora.
- Danas, osamdeset dvije godine od slavne 1941. godine, od datuma koji je Crnu Goru ujedinio i podigao je na pijedestal slobodarstva i antifašizma, imamo veliku obavezu da očuvamo vrijednosti za koje su naši preci ginuli i ostavili zlatni trag u istoriji zemlje. Dužni smo da budemo odlučni i da spriječimo i osudimo svaki vid međuvjerske i međunacionalne mržnje i netrpeljivosti, kao i svaki oblik diskriminacije – kazala je Đurović.
Ona je istakla da svi građani, a naročito nosioci najviših državnih funkcija i najodgovorniji društveni subjekti, moraju u sebi imati utkane univerzalne vrijednosti koje simbolizuje 13. jul. Crna Gora mora biti građanska i evropska država, država socijalne pravde, jednakosti, međunacionalnog i međuvjerskog sklada i slobodnih pojedinaca.
- Put antifašizma je skupo plaćen, ali i utaban kao smjernica narednim generacijama. Svjesni odgovornosti aktuelnog trenutka i obaveze prema budućnosti naših građana, svojim pregnućima i ličnim zalaganjem moramo obezbijediti mir, blagostanje i skladan suživot u našoj domovini – naglasila je ona.
Danas se, kako je dodala, možemo pohvaliti brojnim uspjesima koje je naša zemlja napravila u pravcu demokratizacije, ali je pred nama još dosta obaveza kako bismo izgradili istinsku demokratsku državu koja će jednako služiti svim svojim građanima.
- Uprkos određenim zastojima i izazovima, Crna Gora je i dalje lider u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji, respektabilna članica NATO-a, te pouzdan susjed koji sa svim državama okruženja ima dobre odnose –kazala je ona.
Prema njenim riječima, Trinaesti jul ove godine obilježavamo nakon sprovedenih redovnih predsjedničkih i vanrednih parlamentarnih izbora, u očekivanju konstituisanja novog saziva parlamenta i formiranja nove, 44. Vlade Crne Gore
- Očekujem i želim da Crna Gora u narednom periodu ubrza i završi proces pristupanja Evropskoj uniji, da se osjetno poboljša standard naših građana, da se razvijamo i unapređujemo u svakom segmentu života i političkog djelovanja, da nastavimo neophodnu reformu pravosudnog sistema i borbu protiv kriminala i korupcije, te da time ispunimo nepodijeljena očekivanja naših građana – istakla je ona.
Poručila je I da je potrebno udružiti snage kako bi izgradili državu vladavine prava i poštovanja zakona, u kojoj više niko neće biti nedodirljiv i u kojoj će svi građani imati jednaka prava, a institucije nepristrasno, profesionalno i u punom kapacitetu djelovati.
- Stvorimo zemlju jednakih šansi za sve, u kojoj će osnovni zadatak donosilaca odluka biti da vode računa o interesima naroda koji predstavljaju. Očekujem da će nam duh zajedništva iskazan u Trinaestojulskom ustanku biti vodilja i nauk za buduća vremena i uvjeriti nas da nikakve razlike ne smiju biti razlog ili povod za diobe i sukobe, na šta nas upozoravaju određena dešavanja u kasnijem period – istakla je predsjednica Skupštine.
Ona je dobitnicima čestitala dodijeljeno najveće državno priznanje.
- Ovim činom dobili ste satisfakciju i priznanje za svoj rad i doprinos afirmaciji Crne Gore. Vaše muzičko, likovno i izdavačko pregnuće ostaće upisano u knjigu uspjeha naše države i služiće kao motivacija novim generacijama da i sami predanim i upornim radom mogu dostići visine koje ste vi dosegli. Sigurna sam da će vam ova značajna nagrada poslužiti kao podstrek za dalji rad i da ćete nas i u narednom periodu činiti ponosnim kao što smo danas – poručila je Đurović.
Odluku o dobitnicima donio je žini u sastavu predsjednik prof. dr Miroslav Doderović i članovi dr Žarko Leković, prof. dr Dragan Koprivica, mr Isidora Damjanović, prof. Svetlana Ivanovic, prof. dr Vidran Klajević dr Milena Buric, na sjednici, održanoj 19. juna 2023. godine na Cetinju Članovi žirija bili su jednoglasni povodom dodjele nagrade Simoviću i Zoriću, dok je odluka o izboru uliarevića donijeta vecinom glasova, saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.
Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se gradaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi osoba i pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za državu ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade.
