Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simobola, već je zreo za izmjene, iako još nije ni zaživio u praksi, a da bi se na pravi način pravno kvalifikovali neki događaji, potrebno je da se jasno zna koji su nacionalni simboli svih manjinskog naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

To je saopšteno na konferenciji „Rezultati i izazovi sprovođenja: Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola”, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u okviru projekta „Podsticanje potpune ravnopravnosti društva“, koji je podržalo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, Vukas Radonjić, objasnio je da je krivično-pravna zaštita manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih nacionalnih simbola   posljednja u okviru pravne zaštite koju država treba da obezbijedi.

- To je najstrožiji vid zaštite, ali svakako u našoj situaciji, kada u posljednje vrijeme dolazi do teškog narušavanja ugleda državnih simbola i simbola manjinskih naroda i njih samih, zaista treba posegnuti i za krivično-pravnom zaštitom kako bi se poslala jasna poruka da je Crna Gora država koja će da obezbijedi ravnopravnost svih njenih građana- rekao je Radonjić.

Pojasnio je da je najvažnije utvrditi sve okolnosti nekog događaja i sagledati sve pravne propise koji ga eventualno regulišu.

- Kada utvrdimo činjenično stanje onda taj događaj moramo podvesti pod odgovarajuću pravnu normu, da li je to krivično-pravna ili prekršajno-pravna norma, ili prekršajno pravna norma kojeg zakona, to je ostavljeno nama praktičarima. Ne mislim samo na državne tužioce, sudije prekršajnih i krivičnih sudova, nego i na policiju, pa i na inspekcijske organe- rekao je Radonjić.

Napomenuo je da se članom 199 Krivičnog zakonika predviđa da će kazniti krivičnom sankcijom onaj koji javno izloži poruzi narod, manjinski narod  i drugih manjinskih nacionalnih zajednica koji živi u Crnoj Gori.

-Sudska praksa krivičnih sudova u Crnoj Gori pokazala je da je to javno izlaganje poruzi smatrano i radnjom oštećenja ili uništenja nekog njihovog nacionalnog simbola. Upravo je ta radnja predviđena prekršajem prema Zakonu o javnom redu i miru i tu može doći do određenih pravnih dilema- naveo je Radonjić i dodao da je neophodno upodobiti ove dvije norme – prekršajnu iz Zakona o javnom redu i miru i krivičnu iz Krivičnog zakonika.

Načelnica Direkcije za nacionalne i etničke manjine u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Mirela Ramčilović El Deb, kazala je da, kada je riječ o eventualnoj koliziji Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simobola i Zakona o javnom redu i miru, ona nije primijećena i da nije bilo primjedbi.

- Nijedan Zakon ne može implementirati samo jedna institucija. Mi imamo dobre zakone, ali je implementacija ono što uvijek može biti bolje. Zaista se trudimo da u skladu sa našim nadležnostima poboljšamo primjenu. Moje je mišljenje da ništa nije dovoljno dobro da ne može biti bolje. poruka je Ramčilović El Deeb.

OPŠIRNIJE OVDJE.