To je predlog Crnogorske komercijalne banke (CKB) koji je Ministarstvo pravde prihvatilo u toku javne rasprave o ovom propisu.
U izvještaju s javne rasprave navodi se da je ta finansijska institucija predložila da se u članu 4 predloženog zakona definicija zviždača proširi na način da to može biti i lice koje nije u radnom odnosu.
– Predlažemo preuzimanje rješenja iz člana 4 Direktive (EU) 2019/1937 `Osobno područje primjene`, stavovi 2 i 3. Proširiti definiciju zviždača tako da to mogu biti i bivši zaposleni, kandidat za posao koji još nije u radnom odnosu, kako je navedeno u članu 4 Direktive (EU) 2019/1937: 2). Direktiva se primjenjuje i na prijavitelje i ako prijave ili javno razotkriju informacije o povredama stečene u okviru obavljanja poslova koje je u međuvremenu prestalo. Direktiva se primjenjuje i na prijavitelje čije obavljanje poslova tek treba početi, u slučajevima kada su stekli informacije o povredi tijekom postupka zapošljavanja ili tokom pregovora prije sklapanja ugovora – navodi se u obrazloženju predloga.
Ministarstvo pravde prihvatilo je predlog Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) da se proširi krug, odnosno obuhvat lica koja se mogu smatrati zviždačima, imajući u vidu da se, kako su obrazložili, nacrt oslanja na postojeći Zakon o sprečavanju korupcije, ali da status prava i krug zaštićenih lica nisu precizno prošireni, naročito u odnosu na Direktivu EU 2019/1937.
Prihvaćen je i predlog Akcije za socijalnu pravdu da se posebnim stavom propiše obaveza poslodavca da donese poseban akt o prijavama nepravilnosti i da ga učini dostupnim svim zaposlenima.
Ministarstvu pravde nije prihvatljiv predlog MANS-a i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) o brisanju člana 9 Zakona o zviždačima, kojim se definiše zabrana zloupotrebe prijavljivanja. Smatraju da se time može omogućiti da se neosnovano gone zviždači, ali i da bude korišten kao alat za zastrašivanje, naročito imajući u vidu kazne koje su propisane.
– Iako u potpunosti razumijemo namjeru zabrane zloupotrebe prijavljivanja, ovaj član može se koristiti kao osnov za pokretanje istraga protiv zviždača koji su imali opravdane razloge da vjeruju da su podaci koje prijavljuju u potpunosti tačni i dobru vjeru da prijave nepravilnosti. To može dovesti do zastrašivanja potencijalnih zviždača i povećanja rizika od odmazde – ocijenjeno je u predlogu.
Iz Ministarstva pravde su odbili predlog, navodeći da se zakonom ne zabranjuje podnošenje potencijalno lažne prijave ukoliko je lice imalo opravdan razlog da vjeruje u istinitost informacija, ali se smatra zloupotrebom namjerno podnošenje neistinitih prijava, čime se sprečavaju zloupotrebe.
