Cjelokupan projekat će se realizovati u skladu sa smjernicama plana, kazali su „Danu" iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Iz ovog vladinog resora nijesu konkretno odgovorili „Danu" kada će početi gradnja stanova na Veljem brdu i koliko stambenih jednica će izgraditi. Takođe, nijesu odgovorili koliko zemljišta će biti predmet eksproprijacije i koliko će to koštati.
– Ukupni zahvat koji se obrađuje Generalno-urbanističkim rešenjem (GUR) Velje brdo iznosi 9.117.413 m2, odnosno 912 hektara. Od toga je površina pod blokovima 4.500.977 m2, odnosno 450 hektara, u okviru kojih je planirana izgradnja za potrebe stanovanja, poslovanja, sporta i rekreacije, kulture, školstva, zdravstva i drugih kompatibilnih sadržaja. Pod zelenim uređenim površinama je 3.926.059 m2, odnosno 393 hektara, ostalo se odnosi na saobraćajne površine. Realizacija je fazna, navode u ovom vladinom resoru.
Dodaju da, što se tiče odvođenja sanitarnih otpadnih voda, u okviru planskog rješenja predviđa se formiranje sistema kanalizacije za odvođenje sanitarnih, fekalnih i atmosferskih voda, uz jasno definisanu separaciju i odvođenje do konačnog mjesta prečišćavanja ili upuštanja.
– Sanitarne otpadne vode iz domaćinstava, javnih objekata i privrednih sadržaja odvode se zatvorenim sistemom gravitacionih i, po potrebi, potisnih cjevovoda, do mjesta priključenja na postojeću gradsku kanalizacionu mrežu. Ovim rješenjem se osigurava visok nivo sanitarne zaštite i sprečava negativan uticaj na podzemne i površinske vode.
Dok ne dođe do potpune realizacije planiranih kolektora, predviđena je izgradnja privremenih, vodonepropusnih uređaja za prečišćavanje sanitarnih otpadnih voda lokalnog karaktera. Ova fazna rješenja omogućavaju da naselje funkcioniše u skladu sa ekološkim standardima i prije uspostavljanja centralnog sistema, kažu u Ministarstvu.
Kako novo plansko područje, kako dodaju, nema izgrađen vodovodni sistem, a nalazi se u blizini postojećeg gradskog vodoizvorišta, planira se izgradnja nove primarne i sekundarne distributivne mreže, kao i objekata neophodnih za njeno funkcionisanje (priključne komore, mjerni čvorovi, regulacioni ventili itd.).
– Kapacitet postojećeg izvorišta procjenjuje se na 1.500 l/s. Novoprojektovani vodovodni sistem bi funkcionisao tako da bi kompletnu vodu sa vodoizvorišta Mareza koja se koristi za potrebe glavnog grada pumpao na koti 140 mnm na istočnoj strani Veljeg brda. Na koti 140 mnm predviđena je izgradnja rezervoara „Velje brdo 1".
Zapreminu rezervoara je potrebno definisati kroz izradu potrebnih studija i idejnih rješenja razvoja vodovodne mreže glavnog grada. Kako je za potrebe vodosnabdijevanja prve faze naselja Velje brdo potrebno 10% postojećih kapaciteta vodoizvorišta Mareza, planom je predviđeno da se potrebne količine obezbijede sa vodoizvorišta Mareza u djelovima dana kada je potreba glavnog grada za vodom minimalna, objašnjavaju u vladinom resoru.
