Vesković za "Dan": Ne uči se posao u Ustavnom sudu

Nedavni odgovor Ustavnog suda (US) na inicijativu predsjednika države, a u vezi sa istekom mandata sutkinji Desanki Lopičić, bio je da nema odgovora, kazala je u razgovoru za "Dan" Marija Vesković, savjetnice predsjednika Crne Gore za javne politike.

Komentarišući skromno iskustvo aktuelnih sudija tog suda, među kojima ima i onih koji nemaju iskustvo u pravosuđu, poručila je da se posao ne uči u Ustavnom sudu.

– Osoba kojoj je konstatovan prestanak sudijske funkcije zbog isteka 12-godišnjeg mandata, a koja mjesec kasnije ostvari i uslov za starosnu penziju, može nesmetano da nastavi da radi u istom Ustavnom sudu Crne Gore, rame uz rame sa svojim kolegama, jer tu pravnu prazninu niko ne rješava. Ustavni sud neće, a Skupština očigledno ne planira, i sve se to dešava u trenutku kada se pred poslanicima nalazi predlog predsjednika da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević, sudija sa 18 godina iskustva u pravosuđu i bez jedne primjedbe na račun njegovog rada. Imajući ovo u vidu, još jednom pozivam sve poslanike da u što kraćem roku zakažu sjednicu Skupštine i glasaju za njegov izbor i na taj način doprinesu kompletiranju Ustavnog suda, kako više ne bismo dolazili u ovakve situacije koje dovode u pitanje integritet te institucije – kaže Vesković.

Upitana kako komentariše što većinu novoizabranih sudija Ustavnog suda čine prvostepene sudije prosječne starosti oko 40 godina, koji treba da rješavaju i najsloženije predmete i odlučuju po žalbama na odluke i Vrhovnog suda i Apelacionog suda, ona ističe da Ustavni sud nije institucija u kojoj se uči posao, već vrh ustavne zaštite države i poslednja brana kada zakažu svi drugi mehanizmi.

– Zato je potpuno legitimno pitanje da li sastav u kojem većinu čine prvostepene sudije, uz prosječnu starost oko 40 godina, ima dovoljno iskustva i širine da odgovori predmetima koji često prevazilaze klasičnu sudsku rutinu i ulaze u zonu najtežih ustavnopravnih dilema.

Ključna adresa u zemlji

Važno je naglasiti da ovo nije pitanje nečije mladosti ili pojedinačne biografije, niti bilo kakav lični sud o sudijama, već pitanje institucionalnog standarda. Ustavni sud mora da bude ključna pravna adresa u zemlji, ne samo po ovlašćenjima, već i po autoritetu koji nosi, nalašava Vesković.

Činjenica je da Ustav Crne Gore i Zakon o Ustavnom sudu postavljaju minimalne, a ne visoke standarde za izbor sudija. Formalno, dovoljno je 40 godina života i 15 godina rada u pravnoj struci. Ne traži se pravosudni ispit, niti je propisano prethodno iskustvo u pravosuđu. Upravo zato je bilo moguće da se u novom sastavu Ustavnog suda nađu i prvostepene sudije, pa čak i osobe koje se nikada nijesu nalazile u pravosudnom sistemu – ističe Vesković.

Kako je dodala, predsjednik Crne Gore je, uprkos tako niskom zakonskom minimumu, do sada predlagao kandidate koji imaju položen pravosudni ispit i ozbiljan staž u pravosuđu, bilo kao sudije, bilo kao advokati.
– To je bila jasna poruka da institucija koja odlučuje o najosjetljivijim pitanjima ustavnosti mora biti oslonjena na provjerenu stručnost, integritet i autoritet. Ono što dodatno govori o kvalitetu i ozbiljnosti procesa koji sprovodi predsjednik jeste i povjerenje kandidata. Na poslednji oglas prijavilo se deset izuzetno kvalitetnih kandidata, od kojih je sedam sudija: pet sudija viših sudova, predsjednik osnovnog suda i jedna sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore – rekla je Vesković.