Uprkos tome što Crna Gora već više od pola godine ima registar počinilaca krivičnih djela protiv polnih sloboda na štetu djece (takozvani Registar pedofila), u kojem se nalazi oko stotinu osuđenih za ova krivična djela, najmlađi u našoj državi i dalje su na meti predatora, i to nerijetko onih koji i pored sudskih presuda prolaze ispod radara nadležnih jer do danas nisu donesena ključna dokumenta kojima bi se propisalo, a time i omogućilo trajno praćenje tih lica, ali i garantovalo njihovo profesionalno savjetovalište.

Redovni profesor Pravnog fakulteta, kriminolog Velimir Rakočević u izjavi za "Dan" ocjenjuje da je Registar pedofila odavno trebalo učiniti javnim, cijeneći da je pretežniji interes javnosti da se zaštite potencijalne žrtve od bilo kakvog zadiranja u privatnost počinilaca ovih krivičnih djela. On ističe da je u tom smislu vrlo važno da građani u svakom trenutku znaju od koga prijeti opasnost, te da je na taj način veća šansa da zaštite djecu.

Velimir Rakočević

– U tom smislu samo treba cijeniti praksu država koje su te registre uspostavile i učinile javnim, naročito u sprečavanju takvih lica da dođu u kontakt sa djecom, da rade u vaspitno-obrazovnim ustanovima, odnosno eliminisanju svih faktora koji bi umanjili mogućnost da ova lica izvrše ova krivična djela. Neophodno je ažurnije postupanje i primjenjivanje onoga što su evropski standardi u ovoj oblasti. Brojne konvencije i drugi dokumenti jasno govore o obavezi države da preduzme ove mjere, uključujući i registar ovih krivičnih djela i brojne druge preventivne mjere da bi se smanjila mogućnost da ova djeca dođu u kontakt sa predatorima – kazao je Rakočević.

Intervju sa članom grupe Fortis

Za jednu uređenu državu i jedno demokratsko društvo, kako je dodao, krajnje je neprihvatljivo da bilo ko uzima pravdu u svoje ruke.

– To govori o nefunkcionisanju institucija i nemoći države. Država ima mehanizme da kroz brojne aktivnosti na vrijeme otkrije ova krivična djela i procesuira učinioce, a takođe i da djeluje preventivno. S druge strane, niko nema pravo da preduzima radnje za koje je nadležna isključivo država. Niko nema pravo da lišava slobode, prisluškuje, isleđuje, a pogotovo da primjenjuje silu – to ne smiju ni službe bezbjednosti, osim izričito u strogo predviđenim zakonskim uslovima – naglasio je Rakočević.

On je istakao da je potrebno da funkcioniše sistem i da institucije rade svoj posao, ako želimo da budemo dio odgovornih društava i ozbiljnih država koje štite svoje građane od svih oblika nezakonitog i protivpravnog ponašanja.

– Vrlo malo je otkrivenih učinilaca ovih krivičnih djela, a mnogo toga ostane ispod radara države. Da država radi efikasno, ove grupe ne bi imale šanse da preduzimaju bilo kakve aktivnosti. A druga krajnost je da oni u ime države preduzimaju ove aktivnosti. To ukazuje na slabosti – prvo, što država ne radi znatno energičnije da bi suzbila ove pojave, a drugo, što daje šansu krajnje nelegalnim grupacijama da oni obnašaju što su funkcije države – upozorio je Rakočević.

Edukator za bezbjednost djece na internetu Bojan Jušković ukazao je da izostanak odgovarajućih propisa koji regulišu praćenje seksualnih prestupnika koji vrše nasilje nad djecom ozbiljno ugrožava sigurnost djece jer ne postoji efikasan pravni okvir za adekvatnu kontrolu tih lica. On smatra da odgovornost za takvu situaciju ne snosi isključivo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), već je kako prvenstveno na pravosudnim organima donošenje odgovarajućih zakona i propisa, kao i određivanje sankcija za lica koja ne poštuju propisane mjere nadzora. To, po njegovim riječima, do sada nije bio slučaj.

Bojan Jušković

Ustupljena fotografija

– Pravosudni sistem ima presudnu ulogu u stvaranju zakonodavnih mjera koje omogućavaju efikasan nadzor i sankcionisanje onih koji te mjere ne poštuju. Ukoliko ne postoje jasne i stroge sankcije, sistem gubi svoju efikasnost. Ministarstvo unutrašnjih poslova je i do sada u okviru svojih mogućnosti radilo na stvaranju uslova za što bezbjednije odrastanje djece i ubijeđen sam da će ostati posvećeno na tom putu – kazao je Jušković za "Dan".

Komentarišući rad organizacije Fortis, neformalne organizacije koja je započela djelovanje i u Crnoj Gori, naglasio je da kao roditelj i profesionalac smatra da se zakoni moraju poštovati, pa čak i u slučajevima seksualnih predatora usmjerenih prema djeci.

– U suprotnom bismo ušli u jednu vrstu anarhije, a složićete se da to nikome ne bi odgovaralo. Ovom prilikom bih apelovao na sve neformalne grupe da svoja saznanja o izvršenim ili pripremanim krivičnim djelima dostave nadležnim organima kako bi se to procesuiralo u skladu sa zakonom. Činjenje krivičnog djela kako bi se, uslovno rečeno, spriječilo neko drugo krivično djelo u ovom slučaju ne abolira od odgovornosti za izvršenje istog. Stoga još jednom ponavljam da se sva saznanja o potencijalnim krivičnim djelima dostave nadležnim državnim organima, jer ćemo samo tako stvoriti atmosferu međusobnog povjerenja, što će, uvjeren sam, doprinijeti procesuiranju tih lica u skladu sa zakonom i samim tim povećanom stepenu sigurnosti djece – kazao je Jušković.

UP: "Fortis" djeluje pod izgovorom, radimo na identifikaciji pripadnika te grupe

Početkom 2022. na snagu su stupile izmjene Krivičnog zakonika (KZ) kojima je pooštrena kaznena politika za krivična djela protiv polnih sloboda u odnosu na maloljetna i nemoćna lica. Tim izmjenama bilo je propisano da se prema osuđenom za ova krivična djela, poslije izdržane kazne zatvora, sprovode i mjere posebnog nadzora. Pravosnažno osuđeni pedofili, prema tom zakonskom rješenju, u obavezi su da se javljaju policiji, a zabranjeno im je da posjećuju mjesta na kojima se okupljaju maloljetna lica – vrtiće, škole i dvorišta ovih ustanova, igrališta… Izmjenama KZ-a propisana je i obaveza posjećivanja profesionalnih savjetovališta, kao i obavještavanja nadležnih u slučaju promjene prebivališta, boravišta ili radnog mjesta.

UP potvrdila pisanje "Dana": U Crnoj Gori djeluje grupa "Fortis", zbog zlostavljanja uhapšene dvije osobe

Pored toga, dužni su da se policiji javljaju u slučaju putovanja i daju obavještenja o mjestu i dužini boravka u inostranstvu. Mjera obaveznog javljanja policiji i posjećivanja profesionalnih savjetovališta i ustanova trebalo je da bude regulisana podzakonskim aktima, koji do danas nisu doneseni.

Državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa djecom, imaju zakonsku obavezu da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom, upisano u evidenciju pedofila. Međutim, to je do sada bila vrlo rijetka praksa.