Put inspekcijskog nadzora u Crnoj Gori je dug. Naime, još Strategijom reforme javne uprave u Crnoj Gori 2011-2016. prepoznata je potreba za reformom sistema inspekcijskog nadzora i utvrđeni su osnovi za centralizaciju inspekcijskog nadzora u jedan organ državne uprave. Naime, do 2011. godine inspekcijski nadzor je djelovao u sastavu 11 ministarstava i u tadašnjim analizama kvaliteta inspekcijskog nadzora ustanovljen je nedovoljan kvalitet rada inspektora i nizak stepen efikasnosti prekršajnog postupka. Tako je Vlada Crne Gore 2012. godine osnovala Upravu za inspekcijske poslove koja je u svom sastavu imala 26 inspekcija, konstatovano je na sjednici Vlade.
- Nakon desetogodišnjeg praćenja implementacije ovog centralizovanog sistema, uočeno je da ovaj model otežava ostvarivanje odgovornosti, jer je teško očekivati da će Vlada kao cjelina ili premijer ili jedan ministar (u slučaju da je ujedinjeni inspekcijski organ odgovoran jednom ministru) moći u punoj mjeri da usmjeravaju i nadziru djelovanje inspekcija. U našem postojećem sistemu ovo je naročito izraženo, s obzirom na to da, prema Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, nadzor nad zakonitošću i cjelishodnošću rada i zakonitošću upravnih akata za pojedine upravne oblasti iz okvira nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove vrše ministarstva nadležna za određenu upravnu oblast, dok nadzor nad koordiniranim radom inspekcija Uprave za inspekcijske poslove vrši Vlada, preko Ministarstva javne uprave - navodi se u saopštenju.
Na sjednici je konstatovano da, shodno Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave („Službeni list CG", br. 98/23, 102/23 i 113/23), Uprava za inspekcijske poslove vrši sljedeće poslove koji se odnose na inspekcijski nadzor u oblastima: ekonomskog tržišta, turizma, rada i zaštite i zdravlja na radu, metrologije, dragocjenih metala, igara na sreću, javnih nabavki, zdravstva, sanitarnih poslova, socijalne i dječje zaštite, ekologije, šumarstva, lovstva i zaštite bilja u šumama, vodoprivrede, geologije, rudarstva, istraživanja i proizvodnje ugljovodonika, elektroenergetike, termoenergetike, energetske efikasnosti, stanovanja, geodezije, prosvjete, sporta, zaštite kulturnih dobara i kulturne baštine, arhivske djelatnosti, elektronskih komunikacija i poštanskog saobraćaja; učestvovanje u pripremi zakona, drugih propisa, strateških i planskih dokumenata u dijelu kojim se uređuje vršenje poslova inspekcijskog nadzora i upravnih oblasti u kojima vrši inspekcijski nadzor; praćenje stanja u oblastima nadzora; sačinjavanje stručnih osnova i podnošenje inicijativa za izmjene i dopune zakona i drugih propisa u oblasti inspekcijskog nadzora i upravnih oblasti u kojima vrši inspekcijski nadzor; pripremanje informativnih materijala sa predlozima za preduzimanje mjera od značaja za unapređivanje stanja u pojedinim oblastima nadzora; pružanje stručne i druge pomoći u vezi sa vršenjem nadzora; davanje podataka, obavještenja i informacija nadležnim organima u vezi ostvarenog nadzora; davanje instrukcija, stručnih mišljenja i objašnjenja u vezi primjene propisa nad kojima vrši nadzor; vođenje evidencija o izvršenim inspekcijskim pregledima; sačinjavanje i dostavljanje propisanih izvještaja; saradnju sa organima državne uprave, drugim državnim organima i organima lokalne samouprave; saradnju sa međunarodnim organizacijama i institucijama i organima drugih država koji vrše poslove inspekcijskog nadzora; izdavanje biltena, brošura i druge stručne literature; kao i druge poslove koji su joj određeni u nadležnost. Dakle, u okviru okviru Uprave za inspekcijske poslove propisane nadležnosti vrše 26 inspekcija.
- Međutim, određeni broj inspekcija svoje nadležnosti ostvaruju u okviru minitarstava za određenu upranu oblast. Naime, Zakonom o inspekcijskom nadzoru ("Sužbeni list RCG", broj 39/03 i "Službeni list CG", br. 76/09, 57/11, 18/14, 11/15 i 52/16) propisan je izuzetak da se inspekcijski nadzor u oblasti državne uprave, naplate javnih prihoda, kontrole finansijskih izvještaja, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, odbrane i bezbjednosti, zaštite i spašavanja, prevoza opasnih materija i eksplozivnih materija, poljoprivrede, ribarstva, bezbjednosti hrane i hrane za životinje, veterine i fitosanitarnih poslova i sigurnosti i bezbjednosti saobraćaja vrše nadležni organi državne uprave, vrši u okviru nadležnih ministarstava, u skladu sa ovim i posebnim zakonima.
Takođe, u protekle tri godine primjetan je veliki broj inicijativa za izuzimanje inspekcija iz Uprave za inspekcijske poslove u nadležno ministarstvo, i to:
- Inicijativa Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da ekološka inspekcija iz Uprave za inspekcijske poslove pređe u Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma;
- Inicijativa Ministarstva finansija da inspekcija za igre na sreću iz Uprave za inspekcijske poslove pređe u Upravu prihoda;
- Inicijativa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da inspekcija za šume, lovstvo, zaštitu bilja u šumama iz Uprave za inspekcijske poslove pređe u Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;
- Inicijativa Ministarstva zdravlja da inspekcija zdravstvene zaštite, zdravstvenog osiguranja, prava pacijenata, ograničavanja upotrebe duvanskih proizvoda, sprečavanja zloupotrebe droga, ljekova za humanu upotrebu, medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicine, uzimanje i presađivanja tkiva, ćelija i organa, obezbjđivanja krvi, sanitarne, higijenske i protivepidemiloške zaštite stanovništva, kao i zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku upotrebu, iz Uprave za inspekcijske poslove pređe u Ministarstvo zdravlja.
- Imajući u vidu navedeno, a uopšteno posmatrano, glavni razlozi za izuzimanje inspekcija iz Uprave za inspekcijske poslove, od njenog osnivanja, bili su potreba resora za jačom povezanoščću i efikasnošću rada i ostvarivanje boljih rezultata u funkciji ostvarenja postavljenih strateških ciljeva - saopšteno je sa sjednice Vlade.
