To su ocijenili predstavnici pravosudnih i drugih institucija na tribini "Vršnjačko nasilje: prevencija, vođenje postupka i kaznena politika" na Pravnom fakultetu. Tribinu je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG) u saradnji sa Studentskim radiom "Krš" i Studentskim vijećem Pravnog fakulteta.
Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva Duško Milanović istakao je da je vršnjačko nasilje ranije uglavnom bilo fizičko, a sada imamo verbalno i sajber-nasilje.
– Moramo adekvatno da odgovorimo i naša je obaveza da hitno postupamo u tim predmetima. Moramo da znamo da maloljetnici do 14 godina ne podliježu bilo kakvoj krivičnoj odgovornosti, da su mlađi maloljetnici od 14 do 16 godina, a od 16 do 18 godina su stariji maloljetnici i prema njima se eventualno može izreći kazna maloljetničkog zatvora, kazao je Milanović.
Prema njegovim riječima, problem u praksi je što nedostaje jedinstvena baza podataka sa policijom i Centrom za socijalni rad. Milanović je istakao da treba ohrabriti roditelje, djecu i građane da prijavljuju ovakva krivična djela.
– Statistički imamo blagi porast vršnjačkog nasilja u 2024, u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali imamo mnogo više ovih djela nego što ih je prijavljeno. Neke od slučajeva smo pokrenuli po službenoj dužnosti, kada smo o nasilju saznali iz medija, istakao je Milanović. On je ocijenio da saradnja između škola i institucija nije dovoljno dobra.
Kako je naveo Milanović, djela vršnjačkog nasilja su povezana i sa drugim krivičnim djelima, posebno sa nasiljem u porodici i porodičnoj zajednici, koje poprima dramatične razmjere.
Načelnica Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu Dijana Popović Gavranović poručila je da "šta god da dijete uradi o tome treba govoriti stručno i etično".
– Nažalost, nerijetko se dešava da stručnost, profesionalnost i etičnost pokriju problematični lični i društveni stavovi, pa se čuju neprimjereni termini, neprimjeren govor o djeci, kriminalizacija, obilježavanje djece, istakla je Popović Gavranović.
Ona je upozorila "da se u javnom govoru pozivalo na kriminalizaciju vršnjačkog nasilja, bez uvida da se ne može kriminalizirati svako ljudsko, pa ni dječje ponašanje, niti je to potrebno".
– Javno su izrečeni stavovi o potrebi snižavanja granice krivične odgovornosti na 12 godina što nema utemeljenje ni u nauci, ni u stručnim i međunarodnim standardima, poručila je Popović Gavranović.
Objasnila je da je vršnjačko nasilje "kada jedno dijete trpi dugotrajne neprijatne, negativne postupke drugog djeteta, ili grupe djece".
– To se najčešće odnosi na fizičko, psihičko nasilje i na izolaciju. To su djeca koja se poznaju i najčešće se to dešava u školi, u blizini škole, na sportskim terenima, u klubovima za djecu - kazala je Popović Gavranović.
Advokatica Bojana Franović istakla je da "ni djeca ni roditelji ne vjeruju da institucije u Crnoj Gori mogu da riješe problem vršnjačkog nasilja, i zbog toga nam se dešava da za njega saznajemo iz medija ili društvenih mreža".
Smatra da kriminalizovanje maloljetnih lica nije dobro, da je kaznena politika blaga, ali da je mnogo veći problem kako pružiti podršku nakon izrečene sankcije ili kako osobu rehabilitovati i vratiti u društvo da sjutra bude uzoran građanin.
– Uvijek kada imate neku dilemu samo se sjetite da je najbolji interes djeteta na prvom mjestu, istakla je Franović.
