Uprava za inspekcijske poslove je od početka godine izvršila 46.509 inspekcijskih nadzora i tom prilikom je konstatovano 13.731 nepravilnost. Najveći broj nepravilnosti se odnosio na nelegalno poslovanje, povredu propisa o pravima potrošača, unutrašnjoj trgovini i bezbjednosti proizvoda, neizvršenje obaveznog zdravstvenog pregleda, rad kupališta i ugostiteljskih objekata bez odobrenja, nepoštovanje neradne nedjelje, kazala јe u razgovoru za "Dan" vršilac dužnosti (v.d.) direktora Uprave za inspekciјske poslove (UIP) Ana Vuјošević.
– Za počinjene prekršaje, inspektori su izdali 10.386 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 3.767.767 eura i podnijeli 445 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka područnim sudovima za prekršaje u kojima su okrivljenima izrečene kazne u ukupnom iznosu od 196.365,900 eura. U izvještajnom periodu podnijeto je 45 krivičnih prijava – istakla јe Vuјošević.
Uprava za inspekcijske poslove, prema važećoj sistematizaciji, ima 227 inspektora.
– Sa ovim brojem inspektora uspijevamo da obavimo značajan broj kontrola, ali predviđenim povećanjem broja inspektora u upravnim oblastima gdje je to neophodno (turistička, inspekcija rada, inspekcija za vode, itd) postići će se prava svrha inspekcijskog nadzora. Novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, koji je utvrđen na sjednici Vlade Crne Gore od 27. oktobra, predviđeno je uvećavanje broja inspektora i službenika u zvanju eksperstskog kadra, uvažavajući sve preporuke relevantnih institucija (Državne revizorske institucije, Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, vladinih tijela za praćenje realizacije turističkih sezona i borbe protiv korupcije, itd) što će uticati na krajnje rezultate naše borbe protiv sive ekonomije i svih drugih vidova zloupotreba koje se u praksi dešavaju. Izmjenom Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji smanjen je broj izvršilaca iz kategorije visokog rukovodnog kadra (pomoćnici direktora) sa šest na četiri, kao i broj načelnika sa pet na tri, čime je pokazan visok stepen racionalizacije, te se kroz određene organizacione promjene očekuje veća objektivnost, profesionalnost i isključivo zakonito postupanje u kontroli primjene propisa – ociјenila јe Vuјošević.
Odgovaraјući na pitanje o čestim pritužbama na navodnu korupciјu poјedinih inspektora, Vuјošević kaže da ohrabruju građane i ostale subjekte da, ukoliko imaju saznanje ili dokaze za koruptivne radnje nekog od inspektora ili službenika, dostave prijave sa relevantnim dokazima.
– Kako bi Uprava sprovela radnje na utvrđivanju činjeničnog stanja i iste procesuirala nadležnom tužilaštvu na utvrđivanje postojanja elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, ili nekog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Nedavno je na jednom ročištu okrivljeni iznio tvrdnje o elementima korupcije u tom predmetu, nakon čega su prikupljeni svi relevantni podaci od strane UIP-a i proslijeđeni nadležnom tužilaštvu, te se čeka epilog ovog slučaja. Sve promjene koje su uvedene u poslednjih godinu i sedam mjeseci u Upravu su usmjerene na veću kontrolu i praćenje rada inspektora, na poštovanje Etičkog kodeksa zaposlenih, na zakonito i jednako postupanje prema svima, netoleranciju na sve oblike sive ekonomije i nemiješanje u odluke postupajućih i glavnih inspektora, što u periodu prije navedenog nije bio slučaj – ističe Vuјošević.
Dodaјe da јe u narednom periodu namjera menadžmenta sprovođenje aktivnosti kojim će Uprava za inspekcijske poslove biti prepoznata kao jedan od ključnih organa za borbu protiv korupcije i svih drugih oblika nezakonitog poslovanja na svim nivoima, počev od zaposlenih u samoj Upravi.
– Trenutno, problem sa kojim se Uprava susreće je onemogućen rad jedinstvenog informacionog sistema kao i službenih mejlova, zbog sajber napada, što usporava rad same institucije. U cilju stvaranja uslova za efikasnije djelovanje inspekcija, Uprava za inspekcijske poslove je ranije inicirala izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru i drugih zakona, u okviru čega je otvorila i pitanje uvođenja mogućnosti inspekcijskog nadzora u stambenom i drugom privatnom prostoru, kada postoji sumnja da se u njemu nelegalno obavlja djelatnost. Međutim, i pored visokog prisustva sive ekonomije i činjenice da legalni privredni subjekti ukazuju na obavljanje djelatnosti "iza zatvorenih vrata", odnosno u prostorima koji nijesu označeni kao poslovni (privatni prostori), to pitanje kao neriješeno aktualizovano je nedavno na Savjetu za konkurentnost od strane svih članova, pa se nadamo optimalnom rješenju, uz institucionalnu saradnju svih organa koji čine ovo radno tijelo – izјavila јe Vuјošević.
Dodaјe da problem u efikasnom radu i zaštiti ličnih prava zaposlenih – građana predstavlja veliki broj prijava koje su anonimne, gdje UIP svojim djelovanjem ne može dostići potpuni efekat kada su kazne u pitanju, pogotovo kada se radi o krivičnom djelu, gdje je potrebna izjava i učešće oštećenog lica.
– Stoga, ohrabrujemo građane da istraju u svojim pravima u ovakvim situacijama, jer će UIP u skladu sa nadležnostima pružiti punu podršku svim građanima kada je u pitanju zaštita ličnih prava koja nijesu ispoštovana – naglašava Vuјošević.
