U toku 2023. i 2024. godine, na globalnom nivou požari su činili 44 odsto svih gubitaka drveća godišnje, što je u odnosu na 2021, kada su činili 21 odsto, znatan porast, upozorila je u razgovoru za "Dan" izvršna direktorica Nevladine organizacije Grin Houm Azra Vuković.
– Očekuje se da se rizik od nastanka požara poveća usljed klimatskih promjena imajući na umu činjenicu da su ekstremni talasi pet puta vjerovatniji nego što su bili prije 150 godina. Više temperature isušuju staništa i stvaraju pogodno tlo za veće i češće šumske požare. Kada šume gore, dodatno se doprinosi klimatskim promjenama i doprinosi većem broju požara, izjavila je Vuković.
Požari su jedan od glavnih faktora koji ugrožavaju šumske ekosisteme. Šume u Crnoj Gori su izložene visokom riziku od požara usljed klimatskih promjena i geografskog položaja.
– Najviše su pogođene šume u priobalnom i centralnom regionu, gdje vegatacija koja je sklona požarima i visoke temperature stvaraju povoljne uslove za izbijanje i širenje požara. Štetu od požara možemo posmatrati kao direktnu, kada gubimo drveće, biljni i životinjski svijet koji je tu prisutan, ali i kao indirektnu jer usljed požara može doći do degradacije životne sredine, smanjenja otpornosti šume na štetočine i bolesti, i uništenje autentičnih pejzaža i struktura zemljišta, istakla je Vuković.
Prema podacima iz izvještaja "Požari u Evropi, Srednjem istoku i Sjevernoj Africi" iz 2024, upravo je to bila godina u kojoj su se požari pojavljivali u serijama u toku jula sa kritičnim požarima koji su se desili u Grčkoj i Portugalu. Nakon toga, serija požara se desila u Portugalu u septembru, što je rezultiralo površinama od 100.000 hektara (ha) u Evropskoj uniji u samo jednoj sedmici.
– U 2024. godini u Evropskoj uniji je izgorela površina od 419.298 hektara, što je više od prosječne površine za period 2006–2023. godine. Ono što je jako značajno iz ugla zaštite prirode je što je čak 35% ovih požara bilo u Natura 2000 staništima. Značajni požari su se desili u Balkanskom području, unutar i van granica EU teritorije. Što se tiče Crne Gore, nakon 2023. koja je bila prilično mirna, 2024. je bila godina sa više požara. Pojavila u se dva pika i to u toku prvih mjeseci u godini, kao i u periodu jul-avgust kada su se desili i najveći požari. U Crnoj Gori smo svjedoci brojnih požara koji su se dešavali u prethodnim sedmicama. Službe zaštite i spasavanja su se danonoćno borile sa vatrenom stihijom na desetinama lokaliteta. Efikasne opreme i kapaciteta za gašenje požara nemamo, niti ćemo je imati u skorijem roku kako stvari stoje. Ali ono što još više zabrinjava jeste činjenica da, i pored brojnih upozorenja, ljudi uglavnom prolaze nekažnjeni za izazivanje požara, ukazuje Vuković.
Prema njenim riječima, zabrinjavajuće je nepostojanje kulture održavanja imanja čistim kako bi se spriječio nastanak požara.
– Ne postoji ni kultura održavanja javnih površina čistim i bez otpada i upravo tu i leže uzroci brojnih požara koje smo imali prilike da vidimo. Primjetan je pik požara koji se iz godine u godinu bilježi početkom godine, u prvim proljećnim mjesecima kada se u Crnoj Gori, posebno u sjevernom regionu, tradicionalno pale livade i okućišta kako bi se očistila trava, čime se pravi nepovratna šteta po taj ekosistem, ali i stvara veliki rizik da vatra `pobjegne` i da se zapale okolna imanja i šume. Tako smo u martu mjesecu imali stotine aktivnih manjih požara širom Crne Gore. Ovo je praksa koja treba da bude kažnjiva i koja ne smije da se praktikuje jer je jako rizična i štetna po prirodno okruženje, izjavila je Vuković.
Napominje da smo pri talasu požara u Crnoj Gori koji se desio proljetos, imali najavu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da će predvidjeti u Predlogu zakona o zaštiti prirode uvođenje strogih kazni za čišćenje livada paljenjem, jer ovakvi postupci izazivaju ogromnu štetu prirodnom okruženju.
