Institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa nedavno je podnijela tužbu podgoričkom Osnovnom sudu protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, zbog navodno nezakonite smjene direktora vapitno-obrazovnih ustanova, jer su neki razriješeni podnijeli tužbe i već su počeli da dobijaju sporove zbog čega je nastala šteta po državu, ali ista praksa ne važi za ranije slučajeve u kojima je takođe nastajala milionska šteta po državu.
Jedan od najupečatljivijih primjera samovolje Vlade dogodio se u doba korone, odnosno 2020. kada je neustavno i nezakonito, kako je ocijenio Ustavni sud, objavljen spisak lica u samoizolaciji, a preko 2.200 građana dobilo je odštetu od 300 eura jer im je narušeno pravo na privatnost.
Odluku o objavi spiska donijela je Vlada na čijem je čelu bio DPS, odnosno premijer Duško Marković, uz podršku tadašnjeg Savjeta agencije za zaštitu ličnih podataka kojim je tada rukovodio Sreten Radonjić (prijatelj Duška Markovića), a nastala šteta po državni budžet bila je preko 800.000 eura.
Na pitanje "Dana" da li će zaštitnik pokrenuti sudski postupak protiv tadašnjeg premijera Duška Markovića zbog objave spiska i nastale štete po državu usled nezakonite odluke, odgovor smo čekali duži vremenski period, a kada smo ih dobili saznali smo da se u tom slučaju prikuplja dokumentacija za eventualno pokretanje postupka.
– Zaštitnik uredno pokreće regresne postupke onako kako mu dolaze predmeti u rad, nemamo razloga da selektivno postupamo i nećemo ni ubuduće postupati na takav način. Bez obzira o kome je riječ kada je u pitanju pričinjena šteta državi i postoje uslovi za pokretanje postupka, biće pokrenut. Što se tiče konkretnog slučaja, zaštitnik je zatražio dostavljanje potrebne dokumentacije od Vlade Crne Gore, koja se odnosi na formiranje koordinacionog tijela u konkretnom, te odluka tog tijela koje su usledile. Po dostavljanju tražene dokumentacije zaštitnik će se odrediti o pokretanju postupka naknade štete, u smislu postojanja uslova za pokretanje postupka, kao i procjene uspjeha u sporu koji bi se eventualno pokrenuo. Ni do danas tražena dokumentacija nije dostavljena zaštitniku – saopštila je "Danu" zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović.
Na pitanje da li će zaštitnik tužiti Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama koji je dao saglasnost za ovakvu odluku i objavu, Кonkretno protiv Sretena Radonjića i Bojana Obrenovića, jer je treći član Savjeta Muhamed Đokaj bio protiv, u instituciji kažu da "zaštitnik nema dokumentaciju na osnovu koje bi procijenio da li je Кoordinaciono tijelo u konkretnom postupalo po mišljenju Agencije, dok bi bilo upitno da li je isto mišljenje bilo obavezujuće ili ukazujuće prirode".
– Nakon što Vlada dostavi dokumentaciju bićemo u mogućnosti da se odredimo u pogledu pokretanja postupka – navodi Ćirović.
Takođe, na pitanje da li će pokrenuti sudski spor protiv bivših javnih funkcionera, odnosno ministara, za vrijeme čijeg mandata je nastala milionska šteta po državu zbog slučaja "Limenka", odnosno kada je brat predsjednika države Mila Đukanovića, dobio preko 11 miliona eura, Ćirović kaže da "zaštitnik nastoji da ispuni svaku svoju obavezu u najvećoj mogućoj mjeri, s tim što imamo i moramo imati u vidu zakonske rokove u okviru kojih se moramo kretati pa je bespredmetno pokretati postupke za naknadu štete u slučajevima zastarelosti".
– Gdje god zaštitnik ocijeni da se može pokrenuti postupak za naknadu štete i da država može uspjeti u sporu, pokrenuće postupak – kaže Ćirović, a sličan je odgovor i na pitanje da li će biti pokrenut postupak protiv svih dosadašnjih javnih funkcionera koji su bili u mandatu, a zbog milionske štete nastale po državu jer je morala da plaća milionske odštete zbog kršenja prava zaposlenih u javnim sektoru.
– Da budemo jasni, šteta po državu je u pogledu sudskih troškova, dok su zaposleni ostvarili svoja prava koja im pripadaju kroz sudsku zaštitu. U konkretnom se radi o pogrešnom tumačenju propisa što ne podliježe pod mogućnost regresnog traženja, jer upravo nema namjere što je uslov za takav zahtjev – kaže Ćirović.
