Panel je okupio predstavnike relevantnih institucija, organizacija i akademske zajednice, koji su govorili o izazovima digitalnog doba - dezinformacijama, zloupotrebi vještačke inteligencije, zaštiti maloljetnika...
Prisutnima se u uvodnoj riječi obratio Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom koji je govorio o Poglavlju 10 (informatičko društvo i mediji) koje je Crna Gora privremeno zatvorila prošle godine na Međunarodnoj konferenciji u Briselu. Zenović je istakao važnost ovog poglavlja koje podrazumijeva brojne načine za poboljšanje digitalne pismenosti i vještina.
- Poglavlje 10 obuhvata i digitalno društvo i medije, važno je da razvijamo kapacitete kako bismo bili digitalno spremni za sve ono što je Evropska unija predvidjela svojim digitalnim kompasom sa ciljem da do 2030. godine budemo digitalno spremni za vrijeme i izazove u kojima živimo - rekao je Zenović.
Ružica Mišković, šefica pregovaračke radne grupe za poglavlje 10, kazala je da nas na tom putu čeka niz stepenika kako bismo za vrlo kratak period zatvorili jedno od najdinamičnijih, najzahtjevnijih poglavlja.
- Digitalni svijet je nepregledan mozaik koji se konstantno širi, a tom svijetu, uz osnažene istitucije i administrativne kapacitete, treba pristupiti racionalno, humano i on treba da bude na dobrobit svih građana. Potreban nam je bezbjedan, digitalno opismenjen građanin - istakla je Mišković.
Paneliskinja Sunčica Bakić (Agencija za audio vizuelne medijske usluge) uočila je uplive horizontalnih zakona na oblasti koje reguliše Poglavlje 10. Ona je naglasila da bi početni korak u cilju boljeg djelovanja bio zakonska regulativa učesnika procesa, određivanje nacionalnog koordinatora i tijela koja učestvuju u okviru te digitalnih koordinatora.
Prof. Sandra Bašič Hrvatin (Fakultet za humanističke studije, Univerzitet Primorska, Slovenija) naglasila je da je za zatvaranje Poglavlja 10 i "slaganje" kockica u velikom digitalnom mozaiku koji uključuje i globalne igrače, neophodno usklađeno djelovanje svih organa u Crnoj Gori i jak politički konsenzus.
Da bi tehnologija služila nama a ne mi njoj, najvažnija su tri stuba: samoregulacija, koregulacija, regulacija - kazala je ona.
Andreja Mihailović (Women4Cyber) govorila je o pravoj mjeri u regulisanju sadržaja koji je stvorila vještačka inteligencija i opasnosti prenormiranja.
- Neophodno je pronaći balans između sajber bezbjednosti i ljudskih prava, a Crna Gora ima prednost jer je naš digitalni sistem fleksibilniji i pregledniji - kazala je Mihailović i dodala da je u tom procesu najvažnije obratiti pažnju na djecu.
- Ekonomska vrijednost naših podataka (koje dajemo prilikom korišćenja digitalnih platformi) mora biti razumljiva djeci. Nastavni programi moraju da budu prilagođeni djeci i mladima kako bi im se prišlo na odgovarajući način - istakla je Mihailović.
Nada Rakočević (Privredna komora Crne Gore) kazala je da nivo digitalne pismenosti naše privredne nije na zavidnom nivou i da digitalna ekonomija nije razvijena.
- Ključno je osposobiti građane da očuvaju svoj mikrodigitalni svijet, zato je važna edukacija privrednih subjekata i građana i u tom cilju neophodno je da digitalno obrazovanje bude podrazumijevano, obavezno.
Snežana Nikčević (NVO 35 mm) ocijenila je da je uredba o Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti nužna.
Danas tradicionalni mediji primarno ne oblikuju javno mijenje – algoritmi i digitalne platforme preuzeli su tu ulogu. Osoba koja surfuje internetom mora da zna na koji način joj se oblikuje mišljenje. Mi smo "datifikovani otkad se probudimo", pa bez seta zakona o digitalnim uslugama (DSA) i digitalnom tržištu i (DMA) ne možemo dalje - poručila je Nikčević.
Panel diskusija dio je kampanje „,28do28" koju sprovodi Ministarstvo evropskih poslova kroz projekat EU4ME kako bi građanima približilo koristi zatvaranja pregovaračkih poglavlja u procesu evropske integracije Crne Gore, sa fokusom na Poglavlje 10 - informatičko društvo i mediji.
