Za vladin jedan, mogli da kupimo sedam aviona za gašenje požara

Apokaliptične scene širom Crne Gore ovih dana ogoljele su sve anomalije crnogorskog sistema zaštite i spasavanja. Nedovoljan broj aviona za gašenje požara, stara oprema i vozila... I dok vlada Milojka Spajića ne štedi na privilegijama, stegla je kaiš kada je u pitanju oblast zaštite i spasavanja.

Uprkos pompeznoj najavi premijera Milojka Spajića da će nabaviti kanader, do te nabavke nije došlo, niti je više iko pominje. Spajićeva vlada nije čekala dugo nakon promjene vlasti da obezbijedi sebi luksuz, tako je budžetom predvidjela zaduženje od čak 21 milion eura za nabavku službenog aviona za vrh vlasti. Za tih 21 milion eura moglo se kupiti čak sedam aviona za gašenje požara, čija je cijena negdje oko 3,5 miliona.

Nijesu štedjeli ni na službenim vozilima, tako da konstano državni organi kupuju skupocjene automobile, pa je vozni park premašio preko 5.000 auta. U drugom kvartalu ove godine trošak službenih putovanja na nivou centralne državne administracije iznosio je čak 1,2 miliona eura. Novac su nemilice trošili, ali su izostala konkretna ulaganja u zaštitu i spasavanje.

– Vlada će pronaći sredstva da kupi makar jedan kanader za požare, za koje decenijama nemamo rješenje, obećao je 6. avgusta prošle godine Spajić, kada se vatrena stihija širila Paštrovićima. Međutim, godina je prošla, a kanadera nema.

Građanski aktivista Aleksandar Dragićević objašnjava da Crna Gora raspolaže trenutno sa jednim operativnim avionom za gašenje požara AIR traktor i jednim helikpopterom za gašenje požara.

– Ove godine nijesmo odvojili ni jedan jedini euro budžetom za popravku preostalih AIR traktora, niti za kupovinu novih. Odvojili smo 21 milion eura za kupovinu novog aviona Vlade, a za te novce mogli smo da kupimo šest ili sedam aviona AIR traktora, vrijednosti oko 3,5 miliona eura sa svom opremom i da na taj način imamo flotu koja može da dejstvuje po potrebi, izjavio je za "Dan" Dragićević.

Prioritet treba da bude zaštita od požara

Dragićević kaže da će zbog klimatskih promjena stanje sa požarima biti sve gore.

– Imamo produžene suše. Biće sve toplije i sve više požara. Crna Gora je preko 60 odsto prekrivena šumom. Umjesto da bacamo novac na hiljade službenih vozila, službene avione, na dnevnice, plate raznim savjetnicima, ugovore o djelu, prioritet treba da bude zaštita od požara. Šumi je potrebno oko 70 godina da se obnovi i da se ekosistem vrati. Prioritet treba da bude zaštita od požara. Gubimo staništa, poljoprivredne površine, kuću, imovinu, upozorava Dragićević.

Napominje da smo prethodnih 30 godina potpuno uništili sistem civilne zaštite.

– Mi u Crnoj Gori nemamo volontere koji bi mogli da pomognu u vanrednim situacijama kao što su požari, poplave, zemljotresi. Građani ne znaju ni kakav je plan evakuacije. Ne znaju gdje idu, šta rade. Loša je komunikacija Vlade i ostalih koji ne daju uputstva. Potrebna je prevencija u zaštiti od požara, da se građani edukuju da moraju da održavaju imanja, da čiste oko kuća, da kose travu, poručuje on.
Dragićević podsjeća da je Spajić prošle godine potpuno nesvejsno obećao da ćemo dobiti jedan kanader, opet ne znajući da se oni kupuju u paru kako bi mogli da dejstvuju i postignu što bolji rezultat.

– Prioritet je kupovina AIR traktora, a potrebno je pitati ljude na terenu iz zaštita za spasavanje šta im treba i da na osnovu toga uradimo budžet ili rebalans, kako bismo u narednu godinu ušli bar donekle spremni, a sada smo nespremni, ukazuje on.

Penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević smatra da je potrebno zamijeniti postojeći vladin avion, ali da to treba izvesti tako da se prije toga dovede u red jedinica za gašenje požara.

– Njoj nije mjesto u MUP-u, niti je to standard za ovaj tip letenja. To su u svijetu i Evropi ili nezavisne cjeline ili najčešće u okviru vojnog vazduhoplovstva. Za nas bi jedino pravo rješenje bilo prebacivanje protivpožarnih vazduhoplova u okvire VCG. Kupovina dodatnih aviona i fiksnih rezrevoara za gašenje požara za vojne helikoptere i određen broj `buradi` za istu namjenu. Moguća je i opcija da to bude posebna jecinica oslobođena od obaveze javnih nabavki prilikom ugovaranja servisa zbog specificnosti zahtjeva za održavanje vazduhoplova. Pilotski kadar bi davala VCG koja bi u okvirima svojih redovnih aktivnosti imala predviđenu obuku i obavezu letenja za potrebe ove jedinice, istakao je za "Dan" Boljević.

Poručuje da, gdje ima volje i dobre namjere, sve se da dogovoriti i napraviti kvalitetna i dugorično održiva organizaciona cjelina.

– Kad se ovo dovede u red tad možemo pričati o kupovini ili zamjeni vladinog aviona. Policiji treba i mora se ostaviti postojeći helikopter zbog njihovih operativnih potreba i opstanak AHJ MUP-a se ne smije dovoditi u pitanje. Ona je neophodna i potrebna policiji i Direktoratu, ali ne za gašenje požara, već za druge njihove djelatnosti. No, umjesto prozivanja današnjeg DPS-a za nešto sa čim nemaju veze možda bi valjalo prozvati presjednika parlamenta Andriju Mandića, potpresjednika Vlade i koordinatora svih bezbjednosnih službi Aleksu Bečića i naravno ministra Danila Šaranovića, čiji kadar upravlja Direktoratom za vanredne situacije, u čijim hangarima već pet godina leži `zamrznut kapacitet` od jednog i po kanadera (7.500 litara vode). Dva AIR traktora kapaciteta od po 3.000 litara vode i fiksni rezervoar za helikopter bel kapaciteta od 1.500 litara vode ili drugih protivpožarnih hemijskih sredstava koji nam je davno, davno donirala Amerika, a mi nemamo na što da ga montiramo jer je, gle čuda, vazda jedan helikopter na remontu dok gori Crna Gora i tražimo pomoć, ocjenjuje Boljević.

Podsjeća da je jedan AIR traktor oštećen 22. decembra 2020. prilikom gašenja požara u rejonu Sutomora, a drugi 22. juna 2021. prilikom gašenja požara u okolini Podgorice.

– MUP ni do dan-danas ne umije pronaći ko ga umije popraviti!! Ne umije ili je u pitanju što drugo, ali 7.500 litara vode godinama leži na aerodromu Podgorica i ne gasi požare po Crnoj Gori, dok moljakamo po bijelome svijetu i komšiluku druge za pomoć, upozorio je Boljević.

Operativni štab stalno zasijeda

Spajić, koji rukovodi Koordinacionim timom za zaštitu i spasavanje, naložio je stalno zasijedanje Operativnog štaba, koji će na svakih 12 sati izvještavati ovo tijelo o situaciji na terenu i mjerama koje se sprovode. Na sjednici su doneseni sljedeći zaključci: – da se iskoristi sva pomoć koja stoji na raspolaganju kroz mehanizme međunarodne pomoći preko EU Mehanizma za civilnu zaštitu, NATO-a, na osnovu bilateralnih sporazuma, da Vlada ministarstvima odbrane i unutrašnjih poslova obezbijedi dodatna finansijska sredstva radi pokrivanja troškova logistike za prihvat međunarodne pomoći u vidu troškova smještaja, goriva, opreme, da Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda utvrdi visinu naknade štete prouzrokovane požarima, da opštinski timovi za zaštitu i spasavanje, u opštinama na čijoj teritoriji nema požara, šalju ljudstvo i raspoložive materijalne resurse na ispomoć drugim službama zaštite i spasavanja, da se Ministarstvu pravde preporuči da, po ugledu na pojedine članice Evropske unije, uključujući Hrvatsku, pooštri kaznenu politiku za počinioce krivičnih djela – podmetanje požara i izazivanje opšte opasnosti.

Spajić je saopštio da je upućen hitan poziv za pomoć od susjeda, EU i NATO te da su diplomate dobile nalog da ovo uzmu u zadatak prvog prioriteta.

- Na terenu je već pomoć iz Hrvatske i Srbije, a potvrđena je podrška iz Austrije, Italije, Češke, Mađarske i drugih zemalja van EU, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata - istakao je Spajić.

Izvršna direktorka NVO Grin houm Azru Vuković navodi da je tužno i bolno gledati razorne scene požara iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu, iz sezone u sezonu, a znajući da je veoma malo, "da ne kažem nimalo, učinjeno u prevenciji istih".

– Nažalost, ovoga puta imali smo i jako teške posljedice u kojima imamo jednog stradalog i jednog teško povrijeđenog vojnika, veliku materijalnu štetu kroz izgorele kuće, objekte, magacine, a da ne pričamo o iscrpljenim vatrogascima koji se danima bore sa vatrenom stihijom. U požarima smo izgubli velike površine, prije svega šuma i drugih prirodnih staništa. Prema satelitskim podacima, samo u dva velika požara koja su aktivna u prethodna dva dana izgorela je za sada površina od oko 37 kilometara kvadratnih u Piperima i oko 13 kilometara kvadratnih između Buljarice i Čanja, što je oko 50 km kvadratnih izgorelih površina. Kratkoročne ekološke posljedice osjećamo sada kroz zagađenje vazduha, a dugoročne ekološke posljedice ovakvih požara ćemo tek osjetiti u periodu koji je ispred nas kroz zagađen vazduh, promjenu mikroklimatskih uslova, poremećaj staništa, širenje invazivnih vrsta, zagađenje voda, zagađenje tla, ističe Vuković.

Od populističkih obećanja nema koristi

Azra Vuković ističe da su izuzetno limitirani kapaciteti za gašenje požara u Crnoj Gori, pri čemu službe ne raspolažu neophodnom opremom za gašenje požara, a posebno iz vazduha.

– Slušali su i slušaju građani Crne Gore brojna populistička obećanja sa najviših državnih adresa, i o nabavci opreme i o značajnom pooštravanju kaznenih mjera, ali kada se ovakve situacije dese, onda nosiocima vlasti u ovoj državi treba dva dana da organizuju sjednicu Koordinacionog tijela, što je krajnje neprihvatljivo. Požari u Crnoj Gori su uglavnom posljedica ljudskog faktora. Jako malo se radi na prevenciji požara, pa tako, na primjer, požar kojem svjedočimo u okolini Buljarice i Čanja posljedica je zapaljenog automobila na magistrali koji je zahvatio okolni neočišćen i neodržavan putni pojas, zbog čega je izgorelo do sada 13 km kvadratnih zelene površine. Postavlja se pitanje, zašto nam putni pojasevi nisu očišćeni ni od smeća ni od trave i drugog rastinja, pa samim tim predstavljaju povećan rizik za nastanak i širenje požara. Nije dovoljno apelovati na građane da se uzdržavaju od paljenja vatre na otvorenom dok građani bacaju opuške od cigareta i smeće kroz prozore automobila, a putni pojasevi nam nisu očišćeni. Neophodno je djelovanje. Posebno imajući na umu klimatske uslove i intenzivne suše. Potrebno je pokazati snagu države, ako ona uopšte postoji, poručuje Vuković.