Na crnogorskoj teritoriji površine od preko 13.800 kilometara kvadratnih nalazi se oko 100.000 "divljih" objekata, što su neformalne procjene godinama unazad, a nelegalna gradnja prisutna je čak i u zaštićenim područjima – nacionalnim parkovima Crne Gore, u kojima su u prošloj godini registrovana 53 slučaja nedozvoljene gradnje.

To pokazuju podaci iz izvještaja o stanju prostora za 2023. godinu, koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak. Podaci iz decembra prošle godine pokazuju da je od 58.445 podnijetih zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata na nivou države obrađeno preko 56.586 zahtjeva.

– Od početka postupka legalizacije donijeto je 2.999 rješenja o legalizaciji. Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 9.250 rješenja o prekidu postupka, od čega je u 3.593 rješenja donijeto iz razloga neusklađenosti sa planovima, a 464 rješenja o prekidu radi rješavanja imovinskopravnih odnosa, dok za određeni broj slučajeva jedinice lokalne samouprave nijesu dostavile detaljne podatke – navodi se u izvještaju.

Od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte u budžete jedinica lokalnih samouprava uplaćeno je oko devet miliona eura. U tom dokumentu se konstatuje da veliki broj lokalnih samouprava nije uradio popis bespravnih objekata.

Što se tiče nelegalne gradnje u pet nacionalnih parkova, dva slučaja nedozvoljenih promjena u prostoru registrovana su u NP Lovćen, 26 na području NP Skadarsko jezero, dok je 18 slučajeva nelegalne gradnje zabilježeno u NP Prokletije. U NP Biogradska gora evidentirana su tri slučaja nedozvoljene gradnje, a u NP Durmitor četiri.

Odović: Novi zakon omogućiće legalizaciju preko 90 odsto objekata

U Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine konstatuju da dosadašnju politiku planiranja prostora treba znatno reformisati.

– U tom cilju, u narednom periodu, neophodno je: kompletiranje digitalnog katastra nepokretnosti i uspostavljanje katastra podzemnih instalacija, unaprijediti administrativne kapacitete urbanističko-građevinske inspekcije, uspostaviti informacioni sistem o prostoru u cilju efikasnijeg uređenja prostora, sprovesti legalizaciju objekata, donijeti Prostorni plan Crne Gore do 2040, ubrzati proces izrade započete prostorno planske dokumentacije, te donijeti Državne smjernice razvoja arhitekture – konstatovano je, između ostalog, u izvještaju.

Urbanističko-građevinski inspektori su u prošloj godini donijeli 510 rješenja kojima je izrečena mjera zabrane građenja objekta, 166 rješenja o rušenju objekata, a podnijeli su i šest zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka i 170 krivičnih prijava.