Zaštitna ograda ispred Skupštine
17/01/2026 u 14:27 h
Ana OstojićAna Ostojić
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Zaštitne ograde oko državnih institucija postale stalni inventar: Ograđeni od naroda

Zaštitne ograde oko državnih institucija u centru Podgorice – Skupštine i zgrade Predsjednika, postale su stalni inventar, a osim kratkotrajnih uklanjanja, čini se da se sa ograđivanjem zgrada u kojima borave i rade političke elite nastavilo sličnim tempom kao u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS).

Nakon više od pet godina od promjene vlasti, postavlja se pitanje: od koga se to ogradila crnogorska vlast? 

Građanski aktivista Aleksandar Dragićević za "Dan" ocjenjuje da se ispred institucija, simbolički, nalaze ograde koje predstavljaju udaljenost i odnarođenost političkih elita od građana.

– Protesti su sve češći, kao i nezadovoljstvo građana, upravo zbog netransparentnosti samih postupaka, loše komunikacije sa javnošću i donošenja odluka preko koljena – rekao je Dragićević.

On smatra da vlast jednostavno ne razumije da je njen osnovni posao sprovođenje i donošenje zakona, kao i pravilno komuniciranje tih zakona i projekata sa građanima, uz objašnjenja kako su i jesu li odluke vlasti u javnom interesu.

– Kako to nije slučaj, dolazimo u situaciju da institucije moraju biti zaštićene, odnosno ograđene od građana. To dodatno potvrđuje da su njihove odluke neblagovremene, netransparentne i da se ne donose u interesu građana. Ali, to potvrđuje i činjenicu da donosioci odluka znaju da svakog dana zbog njihovog (ne)činjenja možemo imati nove proteste i nezadovoljstvo – naglasio je Dragićević.

Aktivista i istoričar Dževdet Pepić ocjenjuje da su zaštitne ograde oko nekih institucija poslednjih godina postale dio inventara tih zgrada. Za vrijeme DPS-a, kako je rekao, ograde su često postavljane, ali nisu bile konstanta kao što su sada, već su se postavljane u određenim prilikama.

– Mnogi od onih koji su nekada jurišali na te ograde sada nemaju ništa protiv toga da one i dalje budu tu. Došlo je do promjene vlasti, ali praktično uopšte nije došlo do promjene svijesti i savjesti naše političke elite. Na neki način, to nije zaštita, već neka vrsta ograde od građana – ocijenio je Pepić u izjavi za "Dan".

Smatra da takvim ogradama nije mjesto ispred državnih institucija, osim u izuzetnim prilikama i u situacijama kada se očekuje remećenje javnog reda i mir.

– Mislim da bi oni koji se u državi pitaju trebali da se založe da se ove ograde uklone jer one više govore o neslobodi, nego o tome da hoćemo da se zaštitimo od nekoga i nečega. Od 30. avgusta 2020. te ograde su nam postale stalni dekor nekih institucija – ukazao je Pepić.

Iako su s vremena na vrijeme uklanjane, o čemu su nosioci državnih funkcija javnost najčešće obavještavali preko društvenih mreža, šaljući poruke o bezbjednoj i sigurnoj Crnoj Gori, ograde su ipak dobile svoje, čini se, stalno mjesto u Podgorici.

Za godinu 347 javnih okupljanja

Podaci Uprave policije pokazuju da je u 2024. godini održano 347 javnih okupljanja, u odnosu na 422 održana 2023. Od tog broja, 90 okupljanja nije bilo prijavljeno, dok je registrovano 10 spontanih skupova. Prema podacima iz 2024, policija je obezbjeđivali 308 skupova.

Prema strukturi obezbjeđivanih javnih okupljanja u toku 2024. godine, najviše ih je bilo socijalno-ekonomskih – 120, pa vjerskih – 100, i političkih – 27. Prema procjenama policije, svim vrstama održanih javnih okupljanja (prijavljenim, neprijavljenim i spontanim) u 2024. na teritoriji Crne Gore prisustvovalo je oko 228.630 građana, što je za oko 13.000 više u odnosu na godinu ranije.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Izdvojeno

17. januar 2026 14:27