Ukoliko građanin odluči da državi na rate otplaćuje zemljište koje je zauzeo za gradnju, država će biti upisana kao vlasnik tog zemljišta do isplate posljednje rate – do 30 godina (za objekte osnovnog stanovanja), odnosno do 10 godina (za ostale bespravne objekte). To su "Danu" potvrdili iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Našoj redakciji obratio se građanin koji je porodičnu kuću sagradio nelegalno na državnom zemljištu, a kojem je, prilikom započinjanja procesa legalizacije, rečeno da će na njegovu kuću, u postupku otplate zemljišta, biti upisana hipoteka, odnosno da je država faktički vlasnik te imovine dok ne isplati sve rate. Naš čitalac izrazio je bojazan zbog takvog stava, ukazujući da je, u slučaju da odluči da zemljište otplaćuje u toku od 30 godina, ograničeno njegovo raspolaganje svojom kućom, čija je vrijednost višestruko veća od vrijednosti zemljišta koje treba da otplati državi.
"Dan" je pitao Ministarstvo da li se država upisuje kao hipotekarni povjerilac na imovinu građana (i pravnih lica) koji su objekte gradili nelegalno na državnom zemljištu.
– Vrijednost zemljišta utvrđena u postupku neposredne pogodbe može se po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta otplatiti u najviše 360 jednakih mjesečnih rata za bespravne objekte osnovnog stanovanja, odnosno u najviše 120 jednakih mjesečnih rata za ostale bespravne objekte, u skladu sa ugovorom, uz obezbjeđenje potraživanja.
Katastar je dužan da nakon prijema ugovora upiše predbilježbu da je kupac vlasnik zemljišta ako ispunjava uslove iz predbilježbe, uz izjavu o dozvoli uknjižbe nakon otplate cjelokupne vrijednosti zemljišta, u slučaju da kupac otplaćuje zemljište u ratama – kazali su "Danu" iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Naglasili su da rok za opravdanje predbilježbe traje do otplate cijene zemljišta u slučaju kada kupac otplaćuje zemljište u ratama.
– To znači da se, do otplate cijene zemljišta u cjelosti, isto upisuje na državu. Tek kad se otplati cjelokupni iznos, dozvoljava se uknjižba zemljišta na vlasnika bespravnog objekta – navode iz tog resora.
Na pitanje da li znaju koliko je u Crnoj Gori takvih objekata trenutno, iz Ministarstva navode da će te podatke imati kada građani budu predali zahtjeve za otkup državnog zemljišta. Kako naglašavaju, država se ne može upisati kao hipotekarni povjerilac na zemljištu koje nije u njenom vlasništvu, odnosno u slučajevima kada su građani nelegalno gradili na sopstvenom zemljištu.
