Iako se s najviših državnih adresa već godinama može čuti da je rasvjetljavanje ubistva Jovanovića prioritet, da je "omča o vratu" Crnoj Gori, a istraga o ovom zločinu otvara se na svakih nekoliko godina s novim tužiocima i obećanjima, Crna Gora i ovaj 3. maj – Svjetski dan slobode medija, dočekuje bez ikakvih rezultata u tom pravcu. Jovanovićeve ubice i njihovi nalogodavci za taj zločin (još) nisu odgovarali.

HRA: Međunarodne organizacije da pomognu u rasvjetljavanju ubistva Jovanovića

Stejt department, Evropska komisija, Evropski parlament, sve međunarodne organizacije i medijska udruženja godinama ukazuju na problem nerasvjetljavanja ubistva Jovanovića, a iako je u proljeće prošle godine istraga ponovo otvorena, potom predmet dodijeljen novom tužiocu Danki Ivanović Đerić, reklo bi se da istraga još tapka u mjestu. Saslušano je više lica, među kojima i osobe koje su bile uključene u istragu i prije 20 godina, traže se ponovna vještačenja tragova izuzetih s mjesta zločina, a još nije poznato šta se desilo sa zahtjevom da se u istragu uključe strani eksperti.

I nedavno izabrani vrhovni državni tužilac Milorad Marković je ubrzo po preuzimanju te dužnosti dostavio tužilaštvima uputstvo kojim ih obavezuje da hitno intenziviraju rad u predmetima formiranim povodom napada na novinare i imovinu medija. Pored ubistva Jovanovića, i brojni drugi slučajevi napada na novinare nisu imali svoj sudski epilog.

Pored fizičke ugroženosti novinara i hipoteke neriješenih napada i zločina nad medijskim poslenicima, Crna Gora se generalno ne može pohvaliti kako stoji na polju slobode medija. Crnogorski novinari su i dalje mete verbalnih napada političara i javnih funkcionera kojima se ne dopada njihov način izvještavanja, plate su ispod državnog prosjeka, a međunarodne organizacije upozoravaju i na ekonomske pritiske kojima su izloženi. Upozorava se i na neadekvatan zakonodavni okvir, zbog kojeg nezavisnost medija nije dovoljno zaštićena od ekonomskih i političkih uticaja.

Istraga ubistva Duška Jovanovića: Saslušano devet svjedoka

– Medijske slobode i položaj zaposlenih u crnogorskim medijima, iako je bilo najava, u bitnom se nisu promijenili ni tokom protekle godine, tako da sedma sila i dalje ni približno ne zauzima položaj u društvu koji bi našoj profesiji trebalo da pripada, ocijenjeno je u proglasu Sindikata medija Crne Gore (SMCG). Povodom Svjetskog dana slobode medija, oni su ukazali da je tokom 2023. godine došlo do neznatnog rasta zarada u jednom dijelu medija, ali je inflacija anulirala ta povećanja, koja zbog toga nisu dovela do boljih uslova života zaposlenih u medijima.

– Ostali smo na starom – ispod državnog prosjeka kada su zarade u pitanju i da se sami snalazimo radeći po više poslova koji često nemaju veze sa novinarstvom – ukazali su iz SMCG.

Osim rijetkog socijalnog dijaloga na nivou medija, kako su podsjetili, desio se i prvi u istoriji štrajk zaposlenih u Javnom servisu Radio-televiziji Crne Gore (RTCG), poslije kojeg su, nakon više od pola godine neuspješnih pregovora, uspjeli da potpišu novi kolektivni ugovor.

– Problem ostaje veliki broj lokalnih javnih emitera koji imaju ozbiljnih problema sa finansiranjem, kao i mali mediji kojima se gotovo ne može ući u trag kada je cijelo poslovanje u pitanju, pa samim tim ni odnos prema zaposlenim, ako ih i ima u formalnom smislu. Kada se govori o crnogorskim medijima, obično se misli na desetak mejnstrim medija, a zaboravlja se da medijsku zajednicu čini više od 200 medija koji proizvode kakav-takav medijski sadržaj, koji dobijaju državni novac kroz razne fondove, a o velikom broju njih se gotovo ništa ne zna i ne prijavljuju da imaju zaposlene – naglasili su iz SMCG.

Poručuju da medijska zajednica i dalje čeka donošenje seta medijskih zakona od kojih očekuju da poprave položaj zaposlenih u medijima u smislu unapređenja profesionalnog integriteta i da obezbijede finansijsku sigurnost i uredničku nezavisnost lokalnih javnih emitera.