O inicijativi se govorilo na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, koja je bila posvećena razmatranju ključnih strateških dokumenata u oblasti socijalne i dječje zaštite.
Nedović je posebnu pažnju posvetila pitanjima održivosti usluga na lokalnom nivou, kao i inicijativi podrške mladima koji napuštaju sistem institucionalne zaštite.
U okviru projekta, kako je naglasila Nedović, sprovedena je analiza pravnog okvira sa konkretnim preporukama za izmjenu važećih zakonskih rješenja, s ciljem obezbjeđivanja sistemske, održive i sveobuhvatne podrške mladima nakon napuštanja doma. Pored toga, izrađen je program mentorstva za samostalan život, a kroz organizaciju donatorske večeri obezbijeđen je dio sredstva za angažovanje psihologa koji će mladima pružati psihološku i emocionalnu podršku u ovom osjetljivom periodu tranzicije.
– Kao poseban rezultat ove inicijative, spriječen je ozbiljan slučaj trafikinga i seksualnog nasilja nad jednom korisnicom, zahvaljujući anagažovanom psihologu, i obezbijeđena je institucionalna zaštita – upozorila je Nedović.
U novom Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti Zajednica opština je predložila da se prava mladih koji su napustili sistem institucionalne zaštite, prošire do 26. godine života. Predlog uključuje stanovanje uz podršku, savjetovanje, mentorsku i materijalnu pomoć, kao i izradu individualnog plana osamostaljivanja. Predloženo je da podrška traje do zaposlenja ili do 26. godine života, u visini polovine potrošačke korpe, umjesto dosadašnjeg ograničenja na 5 godina.
Lokalne samouprave su, kako je naglasila Nedović, već iskazale spremnost da obezbijede stanove kao privremena rješenja, kao i da nastave sa psihološkom podrškom mladima nakon izlaska iz doma.
Govoreći o nacrtu novog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti Nedović je upozorila da se opštinama prenose nove obaveze bez obezbijeđenih finansijskih sredstava, što bi moglo ugroziti dostupnost usluga korisnicima.
– U radnoj verziji zakona predviđa se da opštine finansiraju usluge poput dnevnih boravaka, pomoći u kući, personalne asistencije i savjetodavne podrške, ali opštine su jednoglasno saopštile da nemaju sredstva ni kapacitete za to – naglasila je.
Podsjetila je da čak 17 od 25 opština koristi sredstva iz Egalizacionog fonda, jer već sada nijesu u mogućnosti da finansiraju ni izvorne nadležnosti.
– Decentralizacija mora biti praćena fiskalnom decentralizacijom. Neracionalno je da prenesemo obaveze sa državnog na lokalni nivo, a da time dovedemo korisnike u rizik da ostanu bez usluga – dodala je Nedović.
Zajednica opština zatražila je da se prije usvajanja zakona izvrši detaljna analiza potreba i troškova usluga, konsultuju opštine koje bi trebale da ih implementiraju i uradi analiza fiskalnog uticaja zakona na lokalni budžet.
– Spremni smo za partnerski dijalog s Ministarstvom, ali očekujemo da se zakonom jasno definišu izvori finansiranja i poštuju zakoni o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, državnoj upravi i lokalnoj samoupravi – poručila je.
Kao odgovor na preporuku Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Zajednica opština je svim lokalnim samoupravama dostavila Lokalni plan za prevenciju nasilja nad djecom i mladima, koji je usvojila opština Bar, a koji im može poslužiti kao model za donošenje planova prevencije.
Plan uključuje formiranje lokalnih međuresornih timova sa predstavnicima obrazovanja, zdravstva, uprave, policije, škola i roditelja, kao i kontakt osobama Ministarstva prosvjete. Opština Tivat već je preuzela inicijativu i započela formiranje sopstvenog tima, a očekuje se da i druge opštine slijede ovaj primjer.
– Zabrinjavajuće je koliko raste broj slučajeva teških oblika nasilja među djecom, uključujući i one koji se ne prijavljuju. Zato je važno da lokalne samouprave prepoznaju važnost ovog plana i uključe sve potrebne resurse – naglasila je Nedović.
Zajednica opština Crne Gore ostaje posvećena konstruktivnom dijalogu i aktivnom učešću u kreiranju javnih politika koje će osigurati održive i kvalitetne usluge za najranjivije grupe, posebno djecu i mlade.
