Predlog finansijskog plana sa planom rada REGAGEN-a predložen je Skupštini na usvajanje sa sedam glasova "za" i dva uzdržana glasa.
Budžet REGAGEN-a za 2026. godinu je gotovo istovjetan ovogodišnjem finansijskom proračunu te agencije i iznosi 2,047 miliona, kazao je predsjednik Odbora Agencije za energetiku Veljko Vasiljević.
Prihodi od godišnjih naknada za korišćenje izdatih licenci i za korišćenje statusa zatvorenog distributivnog sistema planirani su u visini od 1,9 miliona, prihodi od zahtjeva za izdavanje licenci u visini od sedam hiljada eura. Za troškove službenih putovanja REGAGEN planira da izdvoji 10 hiljada, a za unutrašnju reviziju za druge subjekte 24 hiljade.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD), te poslanici Zdenka Popović (Demokrate) i Mihailo Anđušić (DPS) zatražili su od predstavnika REGAGEN-a, predsjednika Odbora regulatorne agencije Veljka Vasiljevića i izvšnog direktora Igora Telebaka da objasne na koji način to regulatorno tijelo utiče na cijene električne energije i komunalnih usluga.
Vasiljević je objasnio da električna energija nije regulisana djelatnost, odnosno da je ona berzanska roba, pa REGAGEN ne može da utvrdi ni cijenu, niti da propiše poskupljenje. Kako je naveo, cijena električne energije isključivo zavisi od toga koliko će Elektroprivreda (EPCG) uspjeti da proizvede električne energije i koliko će ta njihova proizvodnja zadovoljiti crnogorsko tržište.
– Ako dominantno budemo trošili struju iz uvoza, koja je višestruko skuplja, normalno je da će morati da se poveća cijena. Jer recimo uvozi se struja po cijeni od 140, a prodaje se građanima po 40 eura. I onda se priča kako je Elektroprivreda u minusu. Kako neće biti u minusu! Mi se ne pitamo oko cijene, jer je struja berzanska roba. Nešto se malo pitamo sa uslugama prenosa i distribucije. Zato je dobro da bude što više izvora električne energije u vlasništvu države Crne Gore, jer onda Crna Gora sa tim raspolaže na dobrobit svojih građana – saopštio je Vasiljević.
Telebak je objasnio da, što se tiče struje, REGAGEN u energetici primjenjuje naprednije metode regulacije, što im dozvoljava Zakon o energetici, dok napredna regulacija kod komunalnih usluga nije dozvoljena zbog Zakona o komunalnim djelatnostima.
– U Zakonu o komunalnim djelatnostima taksativno su pobrojani troškovi koji ulaze u cijenu usluga. Ono što mi određujemo jeste da donosimo metodologiju, odnosno pravila i principe po kojima se utvrđuje cijena. Za ostvarenje svih tih troškova odgovorna su preduzeća – rekao je Telebak.
Kako je kazao, Agencija je kod cijena komunalnih djelatnosti uvela fiksnu i varijabilnu nadoknadu, odnosno fiksni i varijabilni dio cijene, koja se sastoji od onih troškova koji su neophodni za održavanje sistema i samog priključka, odnosno troškova kako bi sistem mogao nesmetano da funkcioniše.
– Kad utvrdimo fiksni dio cijene koji iznosi, na primjer, jedan euro po priključku, odnosno po korisniku, slijedi varijabilni dio koji se formirana po metrima kubnim, a u zavisnosti da li je riječ o vodosnabdijevanju ili odvođenju i prihvatanju komunalnih otpadnih voda. Znači, utvrdim ukupan iznos prihoda koji je potreban vodovodnom preduzeću da bi imali održivo poslovanje, jer suština je da imaju održivo poslovanje, ne da posluju sa gubitkom, što je još jedna mana Zakona o regulisanim komunalnim djelatnostima, gdje nije propisano da komunalna preduzeća treba da imaju profit – naveo je Telebak.
