Ovaj iznos investicija za tzv. dodatne objekte OIE, odnosno velike solarne i vjetro elektrane, sadržan je u Nacrtu nacionalnog energetskog i klimatskog plana, za koji javna rasprava traje još desetak dana. Radi se o ključnom strateškom dokumentu za trasiranje budućeg razvoja energetike u zemlji, a na čije donošenje se kasni već tri godine.
- Ukupni budžet je 1,5 milijardi eura do 2030. godine, a uzimajući sve elektrane planirane za rad nakon 2030. dodatnih milijardu eura raspoređenih na 12 godina (2024-2035) - navodi se u dijelu projektovanih troškova za dodatne objekte OIE, uz navođenje da su izvori finansiranja Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), komercijalne banke, privatni investitori i državni budžet.
Međutim, iako su bili dužni da navedu procjene uticaja na budžet, samo se konstatuje da to „zavisi od postignutih cijena i ugovora o otkupu električne energije dodijeljenih aukcija."
- Prema Zakonu o obnovljivim izvorima energije, usvojenim u parlamentu prošlog avgusta, uveden je sistem tzv. tržišnih premija zasnovanih na ugovorima o otkupu električne energije, koji se dobijaju na javnim aukcijama. Ministarstvo energetike pokrenulo je ovog mjeseca prvu aukciju - navode iz ASP-a.
Do sada su dodjeljivane subvencije privatnim investitorima, a praktično se i kroz model tržišnih premijera radi o nastavku finansiranja privatnih biznisa. Akcija za socijalnu pravdu nedavno je objavila da su za deceniju građani platili oko 95 miliona subvencija privatnim firmama za proizvodnju struje.
- Mnogo je projekata koje razvijaju privatni investitori i EPCG. Dok EPCG nije potrebna podršku u finansiranju, a samim tim i podrška Vlade kroz ugovor o otkupu električne energije, većini investitora je ona potrebna. Stoga se očekuje da će za određeni dio instalisane snage novih OIE elektrana biti potrebna podrška... - navedeno je u Nacrtu akcionog i klimatskog plana.
Pored toga, ne samo da je izostala procjena uticaja na budžet, već je izostala i procjena uticaja tolikog obima investicija na budući razvoj prenosne mreže i investicije Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), koje plaćaju potrošači kroz račune za struju.
- CGES je usvojio Investicioni plan za period 2024–2028. kojim je predviđeno ulaganje od 198 miliona eura u razvoj i modernizaciju prenosne mreže. Međutim, nije definisan iznos za projekte koji će se realizovati nakon 2025. godine, jer su studije i idejni projekti u pripremi - priznaje se u Nacrtu nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
ASP ukazuje da je nesporno da bi i dio realizacije planiranih investicija za OIE doveo do uvećanja investicija CGES-a, što bi finansirali građani kroz veće račune za struju, zbog čega bi krovni energetski dokument morao da ponudi i procjene o uticaju na račune za struju.
Centralni događaj u okviru javne rasprave za ovaj dokument, koji otvara prostor za ogroman uticaj na potrošače, ali i brojne građane, jer se planira da milioni kvdarata crnogorske zemlje budu „popločani" solarnim panelima i zauzeti pod vjetro generatorima, održan je juče u Privrednoj komori.
