Baćović je sudjelovala na Drugoj međunarodnoj konferenciji o ekonomiji i biznisu (MICEB 2025) koja se održava u Budvi.
Ona je predstavila projekcije makroekonomskih trendova za period od 2025. do 2028. godine.
Profesorica Baćović je istakla da su projekcije rađene na osnovu tri modela: modela agregatne tražnje, proizvodne funkcije i ARIMA modela za predviđanje inflacije.
– Ostvaren je rast standarda građana, ali je on limitiran strukturom naše ekonomije. Dominaciju uslužnog sektora, naročito turizma, prate nizak tehnološki nivo i spora dinamika produktivnosti – navela je Baćović.
Prema prikazanim modelima, četiri scenarija razvoja ekonomije za 2025. godinu predviđaju stopu rasta između 2 odsto i 3,36 odsto, u zavisnosti od intenziteta investicija i rezultata turističke sezone. Realistični scenario, kako su ocijenili autori, projektuje rast od 2,91 odsto, što je u skladu s procjenama međunarodnih institucija poput MMF-a, Svjetske banke i EBRD-a.
Baćović je upozorila i na problem pada investicione aktivnosti – sa nekadašnjih 25 odsto na oko 20 odsto BDP-a – kao i na rast zaposlenosti u javnom sektoru, što dodatno usporava ukupnu produktivnost rada.
– Uvozna zavisnost Crne Gore iznosi čak 66 odsto, što znači da rast domaće potrošnje ne generiše adekvatan multiplikativni efekat na domaću proizvodnju – navela je Baćović.
Turizam ostaje ključna varijabla – kako za privredni rast, tako i za ukupnu makroekonomsku stabilnost. Pad prihoda od turizma u 2024. u odnosu na prethodnu godinu već je ostavio trag, a ishod naredne sezone biće odlučujući za ostvarenje projekcija za 2025.
Na sesiji 4 pod nazivom „Jugoistočna Evropa i Crna Gora u 2025. godini" na Drugoj međunarodnoj konferenciji o ekonomiji i biznisu (MICEB 2025) govornik je bio i Velimir Bole sa Ekonomskog instituta u Ljubljani.
Bole: Crnogorska ekonomija pokazala iznenađujuću otpornost na šokove
Crnogorska ekonomija je tokom posljednjih godina pokazala iznenađujuću otpornost na niz globalnih šokova, uključujući pandemiju, prekide lanaca snabdijevanja, energetske krize, rat u Ukrajini i inflatorne pritiske, kazao je Bole.
– Reakcija na Kovid je bila slična kao u zemljama Jugoslavije i u europodručju. Tako je bilo i kretanje potrošnje u 2021 – kazao je Bole.
U opširnom izlaganju koje je obuhvatilo period od 2019. do 2024. godine, Bole je detaljno analizirao kako se crnogorska privreda nosila sa izazovima u poređenju sa zemljama europodručja i državama jugoistočne Evrope, uključujući bivše republike Jugoslavije, Albaniju, Bugarsku i Rumuniju.
Bole je istakao da je crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio gotovo dvostruko veći pad tokom pandemije nego što je to bio slučaj u zemljama jugoistočne Evrope i europodručju. Međutim, oporavak je bio još snažniji. Već 2022. godine crnogorska privreda dostigla je nivo aktivnosti zemalja europodručja, a 2024. godine dostigla je i zemlje jugoistočne Evrope.
– To je fenomenalan senzibilitet crnogorskog BDP-a – istakao je Bole.
Izvoz roba i usluga pratio je sličnu dinamiku. Uslijedio je dramatičan pad tokom pandemije – tri puta veći od onog u europodručju – ali je već 2021. dostignut pređašnji nivo izvoza. Do 2024. godine, izvoz je bio znatno iznad nivoa iz 2019. i premašio performanse zemalja regiona i europodručja.
Prema podacima koje je izložio profesor Bole, potrošnja stanovništva u Crnoj Gori nakon 2022. pokazuje snažan i trajan rast, nadmašujući dinamiku potrošnje u europodručju i regionu. Bole smatra da je to posljedica značajnih strukturnih promjena u obrascima potrošnje.
