Na pitanje poslanika Miloša Konatara (URA) da li će podržati inicijativu za povećanje dječjih dodataka i zahtjev radnika državnih preduzeća sa sjevera za obeštećenje, Vuković je odgovorio kontrapitanjem da li je URA predložila kompenzativne mjere za te budžetske izdatke.
– Zanimnjivo je da nijedan poslanički klub kada iznosi ovakve predloge nikad ne konsultuje Ministarstvo finansija da li ima sredstava za to. Dovodite me u ovakvu situaciju kada se izglasaju zakonska riješenja, a tek me onda pitate da li sam za to – kazao je ministar.
Ukupan javni dug Crne Gore stabilizovan i na kraju drugog kvartala ove godine iznosio je 4,8 milijardi eura ili 60,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
– Neto javni dug je iznosio 4,2 milijarde eura ili 53,6 odsto BDP-a – rekao je Vuković u Skupštini odgovarajući poslaniku Borisu Pejoviću (PES) koji je pitao koliko se Crna Gora zadužila od 1. januara 2021. do danas.
Naveo je da je od 1. januara 2021. godine vraćeno preko 2,3 milijarde eura starih dugova, te da u mandatu ove vlade dospijeva skoro kompletan javni dug.
– Imamo suficit tekuće potrošnje i nijedno zaduženje Ministarstva nije otišlo na nemandatorne troškove – rekao je Vuković.
Naglasio je da u Trezoru ima 450 miliona eura, te da treba pripremati fiskalnu rezervu za narednu godinu, a pogotovo 2027. kada na naplatu dospijevaju 1,2 milijarde eura.
Vuković je, odgovarajući na pitanje poslanika Nikole Milovića (DPS), kazao da država redovno objezbjeđuje dodatna sredstva iz budžeta kako bi garantovala urednu isplatu penzija i zaštitila životni standard penzionera.
Kako je saopštio, u prvih devet mjeseci ove godine ukupni doprinosi ostvareni su u iznosu od 290,7 miliona eura, što je 32,4 odsto manje nego u istom periodu prošle godine i 7,1 odsto manje od plana.
On je saopštio da su Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka (SB) saglasni u ocjeni da je crnogorska ekonomija ostvarila snažan oporavak nakon pandemije, te da su sprovedene reforme doprinijele jačanju otpornosti i stvaranju uslova za stabilan rast.
Vuković je kazao da je bruto domaći proizvod (BDP) povećan nešto preko četiri milijarde iz 2020. godine na prosječnih oko osam milijardi eura u ovoj godini.
– Takođe, u srednjem roku MMF i SB projektuju stabilan rast od oko 3,2 odsto, uz postepeno smirivanje inflacije i očuvanje makroekonomske stabilnosti. Obje međunarodne institucije projektuju značajnu stabilizaciju inflacije, pri čemu MMF projektuje da će na kraju projektovanog horizonta ona iznositi dva procenta, slično kao i Svjetska banka, 2,1 odsto – rekao je Vuković.
