Od garderobe i obuće, preko alata i tehničke robe, do sitnica za domaćinstvo – sve je dostupno uz nekoliko klikova, često po višestruko nižim cijenama nego u lokalnim radnjama.
Razlog masovne kupovine je jasan – ušteda. Proizvodi koji se u domaćim prodavnicama prodaju po znatno višim cijenama, na kineskim platformama koštaju tek nekoliko eura. Građani su spremni da čekaju isporuku i po nekoliko sedmica, smatrajući da je razlika u cijeni vrijedna strpljenja.
Međutim, ovakav trend otvara ozbiljna pitanja. Domaća trgovina, koja posluje uz poreze, carine, zakupnine i radnu snagu, suočava se sa konkurencijom koja ne snosi iste troškove. Sve veći broj paketa ulazi u zemlju bez dodatnih dažbina, što stvara neravnopravne uslove na tržištu i direktno utiče na promet u lokalnim radnjama.
Osim ekonomskog aspekta, postavlja se i pitanje kvaliteta i bezbjednosti proizvoda. Roba naručena sa kineskih sajtova često nema jasne deklaracije, garancije ili mogućnost povrata, dok je kontrola takvih pošiljki ograničena.
Dok građani balansiraju između povoljne kupovine i opstanka domaće trgovine, kineski onlajn giganti nastavljaju da osvajaju tržište – tiho, brzo i bez prepreka. Pitanje je samo koliko dugo domaća ekonomija može da izdrži ovakav pritisak.
Ekonomski analitičar dr Vladimir Pavićević kazao je za portal Dan da je dostupnost komercijalnih platformi za trgovinu poput AliExpress, Alibaba i Temu platforme jedna od karakteristika savremenog globalnog tržišta.
- Ove platforme se djelimično razlikuju po svojoj svrsi, ali u suštini omogućavaju klijentima da naručuju željene proizvode putem interneta, što olakšava pristup ponudi proizvođača. Dok se npr. Temu platforma više koristi za direktan pristup potrošača ponudi proizvođača (B2C), Alibaba platforma podrazumijeva povoljniju ponudu za kupce koji kupuju veće količine određenog proizvoda, za dalju prodaju (B2B). Na AliExpress platformi imamo izraženo prisustvo posrednika, odnosno treće strane koja učestvuje u trgovini sa svojom ponudom - kaže Pavićević.
U suštini, kako je naveo, prisustvo ovih platformi omogućava da potrošači lakše, brže i jeftinije kupe željene proizvode, što svakako ima negativne posljedice za lokalne maloprodaje i veleprodaje, zavisno od proizvoda koje iste nude.
- Svjedoci smo da se značaj komercijalnih platformi povećava iz godine u godinu i da to utiče na smanjenje prometa lokalnih trgovina, ali, s druge strane, ovo isto tako utiče na povoljnije uslove za trgovinu na strani kupaca - kaže naš sagovornik.
On navodi da otežan pristup komercijalnim platformama može biti dio određene nacionalne politike, u cilju zaštite domaće trgovine, ali s druge strane to će negativno uticati na potrošače, odnosno kupce proizvoda.
- Na donosiocima odlukama je da sprovode sa ekonomskog aspekta optimalnu politiku u ovoj oblasti. Pritom, treba imati u vidu da svaka zabrana na tržištu, u bilo kom vidu, dovodi do dodatnih troškova, a najčešće se taj trošak preliva na potrošače, odnosno građane - kazao je Pavićević.
