На једном од протеста радника ”Прве петољетке” / -милован нововић
10/08/2025 u 18:39 h
Svetlana ĆetkovićSvetlana Ćetković
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Deceniju i po traju muke nekadašnjih radnika vojne fabrike "Prva Petoljetka‘‘: Ako im se ne ispune obećanja, izaći će na ulicu

Nada umire posljednja, pa onda nije za čuđenje što i nakon 15 godina čekanja 191 bivši radnik nekadašnje vojne fabrike "Prva Petoljetka" u Bijelom Polju uporno očekuje da konačno dobiju ono što su radom zaradili.

Kako kažu njihovi predstavnici, nekadašnji sindikalni aktivisti Bogdan Krgović i Vanja Obradović, polako gube strpljenje, s obzirom da obećanja koja im daju oni koji imaju vlast, nikako da se ispune.

– Bili smo na sastanku kod ministarke rada i socijalnog staranja Naide Nišić, kojem je prisustvovala i poslanica, naša sugrađanka Jelenka Andrić i dobili obećanje da će naš problem brzo biti riješen. To je bilo u oktobru prošle godine, ali od toga obećanja nema ništa – kaže Obradović.

On podsjeća da je ova nekad uspješna bjelopoljska fabrika otišla pod stečaj 26. januara 2006. godine, kada je skoro 300 radnika otišlo na Biro rada.

– U tom trenutku, za neisplaćene zarade po tadašnjem Zakonu o insolventnosti privrednih društava trebali smo da dobijemo do pet hiljada eura. To nas je sljedovalo na ime neisplaćenih zarada, koje su utrvrđene i tokom sudskog postupka. U međuvremenu je zakon promijenjen i taj iznos povećan na deset hiljada eura. Mi smo, tražeći da nam bude isplaćen i na taj veći iznos jer je zakon promijenjen prije isplate kojom je nama pripalo do pet hiljada eura, organizovali proteste i štrajkove, tražeći svoja prava – prisjeća se Krgović.

– Kako bi se riješio problem, Vlada ustupa Opštini Bijelo Polje vojni kompleks u Cerovu kako bi nam isplatili dugovanja. I mi dobijamo 345 hiljade eura, odnosno dobijamo samo 70 odsto naših potraživanja. Ostali smo uskraćeni za preostali dio, odnosno ukupno 133 hiljade eura. – navodi Krgović.

– I zbog ovog dugovanja boravili smo u Vladi i razgovarali sa ministarkom Nišić od koje smo dobili uvjeravanja da će im problem biti brzo riješen – dodaje Obradović.

On podsjeća da su se radnici "Prve petoljetke" posljednjih deceniju i po, koliko traje, kako kaže, njihova agonija, obraćali svim vladama Crne Gore i predsjednicima Opština Bijelo Polje.

– Kada se formirala ova nova vlada, nakon sastanka koji smo imali sa poslanicima PES-a u državnom parlamentu Jelenkom Andrić i Draženom Petrićem, koji su naš problem iznijeli tamo gdje je trebalo, sve je krenulo sa mrtve tačke i mi se ponadali da ćemo konačno dobiti ono što je naše. Kako od Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga odgovora nema, izuzev da naš problem prosljeđuju Fondu rada, bićemo prinuđeni da radikalizujemo protest. Mi tražimo da nam Vlada pomogne jer je to u njihovoj obavezi, s obzirom da je u trenutku uvođenja stečaja bila vlasnik 80 odsto imovine – kažu Krgović i Obradović.

Vrijednost fabričke imovine všestuko veća od duga

Krgović i Obradović tvrde da je bivša vojna fabrika imala opremu i mašine čija je vrijednost višestruko veća od njene prodaje kroz stečajni postupak.

– Kroz stečajni postupak koji je započet 26. januara 2006. godine, fabrika je prodata za oko milion i šest stotina i pedeset eura. Ovo je prvi slučaj u svijetu da se zatvori vojna fabrika koja je mogla da radi i koja je radila.

Fabrika je prodata u januaru 2007. godine preduzeću "Hektas" DOO, vlasnika Ladimira Broliha. Početna cijena je bila 3,3 miliona eura. Kasnije je na mjestu fabrike izgrađen tržni centar Siti park, čiji su vlasnici bili Veselin Barović i njegovi poslovni partneri Damjan Hosta i Ladimir Brolih. Od 2017. godine prostor Sity parka koristi "Mesopromet Franca", i tu su se smjestile Carina i sva špediterska preduzeća. Uz to, otvoren je restoran, ali i hipermarket "Franca".

Dodaju da od 191 radnika, koliko ih je uskraćeno za sredstva koja ih sljeduju na ime neisplaćenih zarada dosta nekadašnjih zaposlenih više nije među živima.

– Previše sve ovo dugo traje. A iznos je, zamislite, 133 hiljade eura, koji je naš, što je i dokazano, a nikako da ga dobijemo – zaključuju Krgović i Obradović.

Ranije se, inače, Fondu rada dopisom obraćao i Socijalni savjet na čelu sa Miloradom Rmandićem, ali odgovora nije bilo.

 

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
05. decembar 2025 23:25