Polovinom prošle godine desio se veliki ispad i bez električne energije bilo je nekoliko država regiona.
– Izvještaj će sadržati preporuke koje će svi operatori prenosa koji su članovi te organizacije biti dužni da sprovedu kako bi se pobošljala sigurnost rada sistema. Treba imati u vidu da je evropska interkonekcija najveći povezani sistem na svijetu, u koji su uključeni sistemi od Francuske na zapadu, do Ukrajine i Turske na istoku, od Skandinavije i Baltika na sjeveru, do Iberijskog poluostrva na jugu. S obzirom na velike tokove koji su posledica tržišnih transakcija, operatori imaju veliku odgovornost da održe sistem stabilnim. Nepredviđeni događaji su uvijek mogući, ali se ulažu stalni napori da se infrastruktura i procedure za nadzor, upravljanje i koordinaciju rada operatora poboljšaju – kazao je Asanović.
•Prvi ispad polovinom prošle godine dogodio se u Crnoj Gori. Da li to znači da je Crna Gora prvi i najveći krivac, ili je problem nastao negdje drugo?
Prvi ispad prilikom poremećaja od 21.6.2024. godine bio je u našem sistemu. Međutim, treba imati u vidu da su kvarovi i ispadi dalekovoda svakodnevna pojava, koja se ne može izbjeći i sistem mora biti u stanju da nastavi stabilan rad nakon ispada bilo kojeg elementa. To je jedan od osnovnih principa na kojima se bazira rad elektroenergetskog sistema. Nakon 12 minuta došlo je do ispada dalekovoda u sistemu Albanije, koji nije imao uzročnih veza sa ispadom dalekovoda u sistemu Crne Gore, a tek nakon toga je nastupio kaskadni poremećaj širih razmjera. Kao što smo već naveli, objavljivanje izvještaja očekuje se do kraja januara.
•Da li je naša mreža spremna za preveliko korišćenje električne energije u periodu visokih temperatura ljeti?
Tokom poslednje dvije ljetnje sezone došlo je do velikog porasta potrošnje, što se odrazilo na sigurnost napajanja, posebno na Primorju. CGES je u poslednjih nekoliko godina uložio znatna sredstva u ojačanje mreže. Pored ostalih projekata, posebno ističemo puštanje u pogon TS 400/110/35kV "Lastva", a za narednu sezonu se planira ugradnja visokotemperaturnih provodnika na DV "Lastva–Budva" i "Lastva–Tivat", čime bi se znatno poboljšala sigurnost napajanja Crnogorskog primorja.
•Hoće li ekološka rekonstrukcije TE Pljevlja imati uticaja na poslovanje CGES-a u 2025. godini?
CGES je u svoj Biznis plan ukalkulisao smanjenje prihoda i rashoda po osnovu neraspoloživosti TE "Pljevlja". CGES je obezbijedio skoro 80 odsto energije za pokrivanje gubitaka u prenosnom sistemu, tako da sa te strane neće biti uticaja. Što se tiče uticaja nedostatka rada TE "Pljevlja" na sigurnost pogona sistema, ni tu se ne očekuje značajniji problem.
