Nakon što je predsjednik države obrazložio da je zakon sa amandmanima poslanika Nikole Camaja, Iljira Čapunija i Artana Čobija protivzakonit, protivustavan i diskriminatorski prema 22 hiljade poljoprivrednika, uslijedila je oštra reakcija ministra ekonomskog razvoja i potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja.
Oštre riječi su razmijenjene odmah nakon što je predsjednik države saopštio da nije potpisao taj zakon.
Tenzije su pojačane kada je iz kabineta predsjednika države objavljena telefonska prepiska sa ministrom Đeljošajem, koji je ubrzo dobio podršku poslanika iz albanskih stranaka. Polemika je poprimila novi tok kada je predsjednik države juče objavio negativno mišljenje Ministarstva finansija (MF) o Zakonu o porezu na nepokretnosti sa amandmanima poslanika Camaja, Čapunija i Čobija.
Naime, resor na čijem čelu je ministar Novica Vuković još u junu 2024. godine dao je preporuku da se takav zakon ne podrži.
Tada je MF dostavilo mišljenje u kojem se navodi i da se predloženim amandmanima poreski obveznici dovode u nepovoljan položaj i da zakon ugrožava poljoprivredne proizvođače.
Kako se navodi u mišljenju, opštine su imale mogućnost da odluče da li će da primijene poresku olakšicu do 90 odsto poreske obaveze, "međutim, najčešće su se odlučivale da je ne primijene, što je direktno dovodilo do destimulisanja poljoprivredne proizvodnje".
Kako napominju iz MF-a, tom poreskom olakšicom ne ugrožava se fiskalna stabilnost lokalnih samouprava, imajući u vidu da one ne ubiraju prihode isključivo od poljoprivrednog zemljišta, niti se stanovništvo u brojnim lokalnim samoupravama većinski bavi poljoprivrednom proizvodnjom.
Kako iz redova vodećih stranaka parlamentarne većine (uprkos telefonskim pozivima i porukama istaknutim članovima dviju vladajućih stranaka – Pokreta Evropa sad i Nove srpske demokratije), juče nismo uspjeli da dobijemo odgovor na pitanje da li će negativno mišljenje Ministarstva finansija, odnosno Vlade, izazvati nove glavobolje unutar parlamentarne većine, za mišljenje o suštini nesuglasica na relaciji predsjednik države – ministar ekonomskog razvoja upitali smo ekonomskog analitičara Davora Dokića.
On smatra da je status "Plantaža" suština sukoba najodgovornijih ljudi u državi oko Zakona o naplati poreza na poljoprivredno zemljište.
– Iako se Tuzi još uvijek nisu do kraja razgraničile sa Podgoricom, otprilike dvije trećine imovine "Plantaža" nalaze se u toj opštini, koja je pokušala da kroz naplatu poreza na imovinu poboljša stanje u svom budžetu, i zato su čekali ovaj zakon. Međutim, Milatović je odbio da ga potpiše, pozivajući se na preporuke Vlade, koja je bila protiv usvajanja ovog zakona – podsjetio je Dokić.
Odbijanjem da potpiše ovaj zakon, Milatović je stvar vratio na početak, odnosno u Skupštinu, koja će morati opet da obrazloži usvajanje zakona, što može izazvati turbulencije u vladajućoj koaliciji, jer je Albanska alternativa Nika Đeljošaja dio vlasti u Crnoj Gori.
Iz ugla lokalnih samouprava, Zakon o porezu na nepokretnosti je poželjan, ali, kako ističe Dokić, on je nepovoljan za privredu, odnosno privatne firme.
– Poenta čitave priče je u tome da se stvarno napravi jedna ozbiljna analiza, da se vidi da li "Plantaže", koje su i nezavidnoj finansijskoj situaciji, mogu da podnesu još jedan dodatni namet. Jer to jeste dodatni namet za njih – navodi Dokić.
On naglašava da se privreda u Crnoj Gori lako opterećuje raznim nametima i da se slabo vodi računa o prirodnim resursima. S druge strane, jasno je da Tuzi imaju pravo da zarade i da naplate ono što je na njihovoj teritoriji.
– Potrebno je naći mjeru između naplate poreza i opterećenja koje firma može da podnese. Dakle, tu moramo da budemo spremni na kompromis, koji je, po meni, jedino moguće rješenje – zaključio je Dokić.
