- Obraćamo se javnosti u namjeri da reagujemo na, po našem mišljenju, neprimjerene navode Predsjednika Vlade Crne Gore, gospodina Milojka Spajića, koji su saopšteni na panel diskusiji „Biznis agenda 2025 – poslovni ambijent“ Unije poslodavaca Crne Gore. U izlaganju na panel diskusiji, premijer Spajić je iznio ocjenu da je studija koju su radili profesori Ekonomskog fakulteta za potrebe Privredne komore Crne Gore „sramotna analiza Ekonomskog fakulteta“. Smatramo da je ovakav pristup u komunikaciji sa naučnom zajednicom, najblaže rečeno, neprikladan i neprihvatljiv. Imajući u vidu ukupni privredni kontekst i nesavršenosti crnogorskog tržišta, izjavu premijera Spajića doživljavamo kao izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi i za čiju funkcionalnost je odgovoran - navode u reagovanju.

Spajić: Tražili smo od EU da otpustimo 20 odsto javne uprave ali je to u koliziji sa njihovim pravilima

Dodaju da za prosperitet privrede i crnogorskog društva potrebne su sistemske promjene. U tom kompleksnom procesu, u skladu sa svojom misijom, Ekonomski fakultet želi da bude isključivo partner.

- Posebno ističemo da ne prihvatamo „naloge“ partija, ni ekonomskih centara moći, već isključivo naloge struke i nauke. Na takav Ekonomski fakultet se svi zajedno moramo navikavati i kao takvog ga prihvatiti. Ekonomski fakultet je naučnoistraživačka institucija čiji profesori i saradnici, pored naučnih istraživanja, sprovode i stručne studije koristeći se odgovarajućom metodologijom, uz pravo svakog, uključujući i Premijera da se sa njima ne slaže. Radi javnosti želimo da objasnimo određene navode iz izjave premijera Spajića za koje duboko vjerujemo da su odraz nepotpune informisanosti o sadržini, metodologiji i zaključcima Studije - naglašavaju u reagovanju.

Navode da studija pod nazivom „Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića“ ne odnosi se na analizu uzroka ukupne inflacije u Crnoj Gori.

- Analiza faktora rasta cijena prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića bazirana je na ispitivanju uticaja promjene cijena svih inputa, ne samo troškova radne snage. Troškovi radne snage su analizirani u bruto iznosu, jer je bruto iznos stvarni trošak poslodavca, a ne neto iznos. Troškovi zarada mogu da rastu usled dejstva velikog broja faktora, ne samo primjenom fiskalnih/administrativnih mjera. Pored fiskalnih, faktori rasta troškova zarada su i rast tražnje za radnom snagom, smanjenje ponude radne snage, rast produktivnosti, usklađivanje realnih zarada u inflatornim uslovima, itd. Studija ne tretira ispitivanje uzroka rasta zarada - poručiju i dodaju:

"Stojimo na raspolaganju Premijeru i njegovom timu da na argumentovan način analiziramo rezultate navedene studije, ali i da pružimo doprinos stvaranju boljeg i pravednijeg društva kojem svi zajedno težimo".