Nedavno zaduženje Crne Gore emitovanjem državnih obveznica u iznosu od 687 miliona eura izazvalo je u javnosti oprečne reakcije. I dok se Vlada hvalila ovim potezom, ističući da je odrađen po povoljnim uslovima, opozicija je kritikovala.

Finansijski analitičar Oleg Filipović za "Dan" je istakao da uslovi možda nisu bili idealni, ali država je bila prinuđena na zaduženje s obzirom na to da na naplatu dolaze neki stari dugovi.

– Samo zaduženje je bilo neophodno i Vlada ima puno pravo da se po Zakonu o budžetu zaduži, ali postavlja se pitanje da li je kompletna ova suma od oko 687 miliona bila neophodna u ovom momentu. Jasno je da su odradili zaduživanje u dolarima i to je dobar potez, jer bi hipotetički zaduživanjem u eurima vjerovatno imali veću kamatu, a svop aranžmanom su uspjeli da izboksuju nižu kamatnu stopu – naveo je Filipović.

Filipović navodi da krivca u kamati od 5,88 odsto ne treba tražiti u medijima i analitičarima.

– Po mom mišljenju, nisu mediji uticali na pogoršanje uslova zaduženja, već informacija koja se pojavila pred sam proces. Ono što se postavlja kao pitanje jeste kako je ta informacija završila u javnosti. Svaka informacija ima uticaj, ali ova je bila tačna i dovela je do povećanja kamatne stope, tako da krivce treba tražiti u svojim redovima ili kod potencijalnih investitora – poručuje Filipović.

Kada je riječ o velikoj potražnji za crnogorskim obveznicama, Filipović ističe da je to odraz nepovjerenja investitora u naš sistem.

– Finansijsko tržište nema emocije, i jednostavno interes vuče investitore. Kamata od 7,25 odsto na obveznice je primamljiva za investitore. Takvu kamatu teško je postići na inostranom tržištu, tako da je to sigurno presudilo. Očigledno je da nema previše povjerenja u naš sistem, jer su kada povjerenje postoji kamate znatno niže. Kada se pravi komparacija sa Hrvatskom ili Mađarskom, primjetno je da su prodate po znatno nižoj cijeni nego što smo to mi uradili. Visoka cijena kamata je posledica nepovjerenja investitora u naš sistem. Dobro je da je urađen hedžing, i tu podržavam premijera Milojka Spajića, jer je kamata snižena na 5,8 odsto – kazao je Filipović.

Podsjeća da za ukupno razumijevanje transakcije moramo znati kako se došlo do ove četiri banke koje su bile "provajderi" u samom poslu.

– Trebalo bi da znamo kako se došlo do njih, odnosno da li je između njih postojala konkurencija i kako su odabrane. Ukupni troškovi su oko dva odsto, pa bi bilo poželjno znati kako su izabrane. Javnost bi takođe trebalo da zna ko su investitori, odnosno kupci obveznica – kaže Filipović.

Zakonom o budžetu za ovu godinu je moguće zaduživanje do iznosa od 1,15 milijardi eura, od čega 650 miliona eura za nedostajuća sredstava i do 500 miliona za refinansiranje duga i fiskalne rezerve.

U periodu od 2010. do kraja 2020. godine država se više puta zaduživala putem obveznica, a svaka emisija je bila u eurima. Ovo je prva odrađena u dolarima.