<p>Profesorica Čizmović prezentovala podatke za Crnu Goru</p>

Profesorica Čizmović prezentovala podatke za Crnu Goru / -ANALYTICA THINK TANK

Istraživanje profesora sa Balkana: Veće akcize na cigarete, manji izdaci za zdravstvo

Povećanje akciza na cigarete, uz sveobuhvatne politike kontrole upotrebe i tržišta duvanskih proizvoda, donosi višestruke koristi: veće budžetske prihode, smanjenje zdravstvenih izdataka, smanjenje broja pušača i suzbijanje ilegalnog tržišta.

To je jedan od glavnih zaključaka sa radionice "Jačanje saradnje između medija, stručnjaka i institucija radi efikasne kontrole duvana i jačanja javnog zdravlja na Zapadnom Balkanu", održane u Skoplju. Organizator radionice bila je Analitika tink-tank iz Sjeverne Makedonije, uz podršku Univerziteta "Džon Hopkins" i Blumberg fondacije.

Kako su istakli učesnici radionice, što je veći iznos povećanja akcize, to više rastu prihodi države, a u većem obimu se smanjuju izdaci za zdravstvo, kao i broj pušača. Iako su u poslednjih nekoliko godina u većini zemalja zapadnog Balkana povećavane akcize na duvanske proizvode, brži rast zarada i inflacije u odnosu na cijene cigareta učinio je da one postanu pristupačnije nego ranije.

Učesnici su Crnu Goru istakli kao jedan od najboljih primjera na Balkanu da se povećanjem akciza i sprovođenjem efikasnih mjera i aktivnosti na suzbijanju sivog tržišta mogu povećati prihodi države po osnovu akciza, sa jedne strane, i smanjiti nelegalno tržište, sa druge strane. Profesorica Mirjana Čizmović iz Instituta za socio-ekonomske analize (ISEA) predstavila je rezultate istraživanja o korišćenju duvanskih proizvoda u Crnoj Gori. Istakla je da je upotreba duvanskih proizvoda značajan javno-zdravstveni problem, ali da poreske reforme, u kombinaciji sa efikasnim sprovođenjem zakona, mogu donijeti dvostruku korist: zaštitu javnog zdravlja i jačanje fiskalne stabilnosti uz zadovoljenje EU standarda.

Kako je kazala, povećanje poreskog opterećenja na cigarete uporedo sa ostalim mjerama kontrole duvana uticalo je na smanjenje udjela pušača u Crnoj Gori od 2019. do 2022. godine sa 40,7 na 38 procenata. I pored tih pozitivnih pomaka, upotreba duvana ostaje visoko zastupljena, naročito u ruralnim oblastima.

– Ukupni ekonomski teret upotrebe duvana u Crnoj Gori je značajan i iznosi približno 307 miliona eura u 2020. godini, što je ekvivalentno 7,3 odsto BDP-a zemlje (UNDP i Sekretarijat Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana, 2024). Ovi ekonomski troškovi podrazumijevaju direktne medicinske troškove, gubitak produktivnosti i ekonomsku procjenu prijevremene smrtnosti koja se može pripisati duvanu – precizirala je Čizmović.

Prije 13. godine cigarete proba 74 odsto mladih

Tamara Mijović Spasova iz Analitike tink-tank predstavila je analizu za Sjevernu Makedoniju, koja je pokazala da trošnje kućnog budžeta na cigarete najviše utiče na siromašne porodice.

– Siromašna porodica na hranu i namirnice daje 77,3 odsto budžeta. Ova porodica nema novca za namještaj, prevoz i druge stvari mimo hrane i cigareta. U ovim domaćinstvima trošak za cigarete još više pritiska na njihov budžet. Konzumiranje cigareta u siromašnim porodicama tjera ih u još veće siromaštvo, dok se u porodicama sa niskim prihodima gdje se ne konzumiraju cigarete daje 10 odsto više novca na hranu – kazala je Spasova.

Istakla je da se sa konzumiranjem duvana u prosjeku počinje sa 13,5 godina, te da 74 odsto mladih počinje da konzumira cigarete prije 13 godine.

– Uz povećanje akciza, treba raditi i na edukaciji – poručila je Spasova.

Prema podacima koje je predstavila, prihodi od akciza u 2018. bili su 40,6 miliona, dok su prošle godine dostigli 119,2 miliona. Takođe, u periodu od 2019. do 2022. godine nelegalno tržište se znatno smanjilo (oko 50 odsto), kao rezultat efikasno sprovedenih mjera kontrole prometa duvanskih proizvoda.

Čizmović je ukazala da je prodaja bezdimnih duvanskih proizvoda (HTP) porasla više od osam puta u 2024. u odnosu na 2020. godinu i da zabrinjava sve veći rast upotrebe ovih proizvoda i elektronskih cigareta, naročito među mladima. Prema podacima iz najnovijeg Evropskog istraživanja o upotrebi psihoaktivnih supstanci (ESPAD), prije šest godina, samo tri odsto mladih uzrasta 16 godina koristilo je HTP, da bi 2024. godine taj broj porastao na 20 odsto. U istom periodu upotreba snusa među mladima porasla je sa dva procenta na 19 procenata. Naglasila je da je neophodno raditi na edukaciji mladih o štetnosti korišćenja duvanskih proizvoda.

Zabrana pušenja na dječijim igralištima, u kolima...

Na jednom od panela govorile su predstavnice ambasada Grčke, Rumunije i Slovenije. Zajedničko za te tri zemlje je da su imale kampanje protiv pušenja koje su dovele do toga da se sada u tim državama ne može pušiti u kolima (ukoliko vozite djecu), da se cigarete ne smiju konzumirati ni na dječijim igralištima i drugim otvorenim prostorima. U Crnoj Gori je trenutno zabranjeno pušenje u zatvorenim prostorijama, ali ovom zabranom nisu obuhvaćei bezdimni duvanski proizvodi.

Predstavnica Ambasade Grčke u Sjevernoj Makedoniji Kristina Vasilatou kazala je da je kod njih 2019. godina bila prekretnica, a da je jedan od najvažnijih faktora bio taj što je tadašnji premijer bio nepušač i podržavao je aktivnosti koje su dovele do smanjenja pušenja u toj zemlji.

– Imali smo jake zakone i prvi put smo imali Vladu koja je zajedno sa civilnim društvom radila na promjeni percepcije kod mladih ljudi po pitanju cigareta. Svake godine je bilo tri do četiri odsto smanjenje pušača kod mlađe populacije i sa 37 odsto upotrebe duvana među cijelom populacijom došli smo na 24 odsto – saopštila je Vasilatou.

Nika Rotar iz slovenačke ambasade istakla je da su godišnje imali 3.000 smrtnih slučajeva zbog cigareta, što je bilo više nego u saobraćaju.

– Kada je donošen zakon o zabrani upotrebe cigareta, najviše su se žalili vlasnici kafića, tvrdeći da će bankrotirati. Međutim, to se nije desilo. Sve se promijenilo 2007. godine, kada je donesen zakon, dok je 2024. godine donesen zakon koji podrazumijeva i zabranu prodaje elektronskih cigareta i bezdimnih duvanskih proizvoda sa aromama. Svi poslanici su glasali za taj zakon, niko nije bio protiv. Zakon je stupio na snagu u aprilu ove godine i više se ne smije pušiti na igralištima, u autobusima, institucijama... – navela je Rotar.

Preporučila je da se nastavi sa povećanjem akciza, naročito imajući u vidu značajna povećanja akciznih opterećenja koja se razmatraju revizijom postojeće EU direktive o akcizama na duvan. Takođe, napominje da povećanja akciza treba da budu usklađena sa rastom inflacije i rastom prihoda, kako bi se time smanjila pristupačnost i upotreba duvana. Smatra da bezdimni duvanski proizvodi (HTP) treba da budu predmet regulacije slične onoj koja se primjenjuje na cigarete, a što je u skladu sa preporukama Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duvana. Takođe, predlaže se i izjednačavanje načina oporezivanja i visina poreskog opterećenja HTP i cigareta po jedinici proizvoda, što bi dovelo do većih državnih prihoda i obeshrabrilo upotrebu bezdimnih cigareta.

Profesor Drini Imami (Development Solutions Associates Albania) predstavio je simulaciju kako povećanje akciza od pet, 10 i 15 odsto utiče na upotrebu duvana, prihode države i izdatke za zdravstvo u Albaniji.

– Sa malim povećanjem akciza od pet odsto, nastaviće se sa povećanjem upotrebe duvana. To znači da nam treba povećanje akciza od 15 odsto. U tom slučaju doći će do velikog smanjenja upotrebe duvana kod mlađe populacije, jer su oni osjetljiviji na cjenovne promjene. Takođe, u slučaju povećanja akciza od 15 odsto, doći će do najvećeg rasta prihoda od akciza, dok je u slučaju povećanja od pet odsto rast prihoda najmanji. Kada je u pitanju zdravstvo, što su veće akcize, to su manja izdvajanja za zdravstvo. Suština je da je veliko povećanje akciza vin-vin situacija, jer se povećavaju prihodi, a smanjuju izdaci za zdravstvo i broj pušača – kazao je Imami.

Brajović za "Dan": Crna Gora proživljava epidemiju zavisnosti od duvana i nikotina

Istakao je da države treba da se potrude da rast cijena cigareta bude veći od rasta inflacije i zarada.

Ministarka obrazovanja i nauke Sjeverne Makedonije Vesna Janevska ocijenila je je da je radionica izuzetno značajna za tu državu, jer može da pruži značajne informacije koje bi se mogle primijeniti. Tražila je od učesnika da joj dostave dokumentaciju sa konstruktivnim preporukama i istakla da je edukacija najbolji način da se mladi odvrate od korišćenja duvana.

Programska direktorica Analitika tink-tanka Bojana Mijović Hristovska ukazala je da bezdimne i elektronske cigarete mogu da se konzumiraju svuda i da je to jedan od razloga zašto na Balkanu nemamo smanjenu upotrebu duvanskih proizvoda. Profesor Dragan Gligorić sa Univerziteta u Banjaluci kazao je da u Bosni i Hercegovini (BiH) 43 odsto ljudi konzumira cigarete, kao i da je u poslednje četiri godine došlo do znatnog smanjenja tržišta nelegalnih cigareta.