Kao dio rukovodećeg tima CBCG, svoju ulogu vidi u aktivnom doprinosu očuvanju stabilnosti i otpornosti finansijskog sistema, jačanju njegovog integriteta i dosljednoj primjeni evropskih standarda u svim segmentima djelovanja Centralne banke.
Vjeruje da je predstojeći period prilika da se, kroz profesionalan, odgovoran i transparentan rad CBCG, očuva stabilnost i otpornost finansijskog sistema Crne Gore i dodatno ojača povjerenje u njega.U tom kontekstu, kako ističe, integritet finansijskog sistema predstavlja jednu od ključnih vrijednosti i osnovni preduslov punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
– Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma nije samo regulatorna ili tehnička obaveza, već pitanje ekonomske sigurnosti, povjerenja građana i međunarodnog kredibiliteta države. Riječ je o oblasti koja zahtijeva snažan institucionalni odgovor, efikasnu superviziju i nultu toleranciju na zloupotrebe, čija se suština ogleda u izgradnji otpornog i pouzdanog finansijskog sistema koji štiti ekonomiju i reputaciju države – naglašava Kalezić, koja je od 2019. godine bila direktorica Direkcije za nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i zaštite prava klijenata kreditnih institucija i korisnika finansijskih usluga u CBCG.
Kako je dodala, CBCG je upravo zato u prethodne dvije godine sprovela sveobuhvatan i sistemski pristup unapređenju regulatornog i supervizorskog okvira u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, uz snažno jačanje sistema upravljanja rizicima i preventivnih mehanizama kod svih obveznika sistema.
– Poseban fokus stavljen je na dosljednu primjenu propisa, unapređenje supervizorskih praksi, jačanje analitičkih kapaciteta i jasno postavljanje očekivanja u pogledu odgovornosti i usklađenosti. Rezultati takvog pristupa su mjerljivi, vidljivi i suštinski značajni: po prvi put u istoriji CBCG izrečene su odlučne i efikasne supervizorske mjere, uključujući i novčane sankcije u ukupnom iznosu od gotovo 4,5 miliona eura. Te mjere nijesu bile same sebi svrha, već su imale snažan odvraćajući efekat, poslale nedvosmislenu poruku nulte tolerancije na zloupotrebe i potvrdile spremnost CBCG da, u potpunosti nezavisno i profesionalno, zaštiti integritet finansijskog sistema. U konačnom, suština sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma je izgradnja otpornog, transparentnog i pouzdanog sistema, koji štiti ekonomiju, građane i reputaciju države, a istovremeno omogućava stabilno i održivo funkcionisanje finansijskog sektora u skladu sa najvišim međunarodnim standardima – kazala je Kalezić.
Ovakav pristup je prepoznat i pozitivno ocijenjen i od ključnih međunarodnih partnera i evropskih institucija.
– Poruka koju šaljemo i Briselu i domaćoj javnosti je jasna: CBCG djeluje odlučno, profesionalno i u skladu sa najvišim evropskim standardima, sa jasnim ciljem da obezbijedi stabilan, transparentan i pouzdan finansijski sistem, spreman za punopravno članstvo Crne Gore u EU – istakla je Kalezić.
Da li se može u novcu izračunati koliko je Crna Gora u proteklim godinama izgubila od pranja novca i finansiranja terorizma. Da li je to mjerljivo i da li je to u domenu pretpostavki ili preciznih iznosa?
Imajući u vidu da je cilj pranja novca i finansiranja terorizma namjerno prikrivanje tokova novca, ne postoje pouzdani metodološki modeli koji bi omogućili precizan obračun finansijske štete u apsolutnim iznosima, ni na globalnom ni na nacionalnom nivou, uključujući Crnu Goru.
Zbog toga se u međunarodnoj praksi ne govori o tačnim iznosima, već o procjenama i rasponima zasnovanim na makroekonomskim pokazateljima i analitičkim modelima. Procjene relevantnih međunarodnih institucija ukazuju da se obim pranja novca i finansiranja terorizma na globalnom nivou kreće u rasponu od oko 2 do 5 odsto BDP-a, pri čemu je važno naglasiti da se radi o okvirnim procjenama koje služe za razumijevanje razmjera problema, a ne o iznosima koji se mogu pripisati pojedinačnim državama.
Iako finansijska šteta nije mjerljiva u preciznim iznosima, posljedice pranja novca i finansiranja terorizma mogu biti ozbiljne dugoročne i sistemske i ogledaju se u ugrožavanju integriteta finansijskog sistema, smanjenju povjerenja investitora, stvaranju reputacionih rizika i negativnom uticaju na ukupnu ekonomsku stabilnost države.
U tom kontekstu, CBCG ima važnu ulogu u regulatornom i nadzornom okviru nad kreditnim institucijama. CBCG kontinuirano daje doprinos unapređenjem propisa u oblasti SPN/FT, sprovođenjem nadzora nad njihovom primjenom u bankarskom sektoru, praćenjem adekvatnosti internih politika i sistema za upravljanje rizicima, te jačanjem kapaciteta finansijskih institucija pod svojom nadležnošću kroz rizično zasnovan pristup, kontinuiranom edukacijom i saradnjom sa domaćim i međunarodnim institucijama. Regulatorni i nadzorni okvir se pritom kontinuirano usklađuje sa pravnom tekovinom Evropske unije, kao i preporukama i standardima FATF-a i MONEYVAL-a.
Upravo zbog ograničenja u mjerenju finansijske štete, savremene politike fokus stavljaju na prevenciju i jačanje otpornosti sistema, a ne na procjenu gubitaka u apsolutnim iznosima. Ključni cilj je da se rizici prepoznaju na vrijeme, da se ograniči prostor za zloupotrebe i da se očuva stabilnost i integritet finansijskog sistema.
Na osnovu Vašeg bogatog iskustva u ovoj oblasti, šta možete da kažete o tome kakav je razvojni put prošla Crna Gora od 2006. do danas, kada smo na pragu članstva EU?
Crna Gora je prošla složen i postepen razvojni put u izgradnji sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, koji je započeo 2003. uspostavljanjem osnovnog institucionalnog i regulatornog okvira, a nastavljen njegovim kontinuiranim jačanjem i usklađivanjem sa međunarodnim standardima, u procesu kojem sam, kroz višedecenijski profesionalni angažman u ovoj oblasti, imala priliku da doprinesem. U ovom izuzetno dinamičnom periodu, realizovane su brojne inicijative koje su doprinijele jačanju institucionalnih kapaciteta, od borbe protiv ekonomskog kriminala i pranja novca, do usklađivanja finansijskog sistema sa međunarodnim standardima u okviru procesa evaluacije poput MONEYVAL-a, i slično.
Dodatno, aktivnosti CBCG sprovedene u okviru pregovaračkog poglavlja 4 – sloboda kretanja kapitala, koje je nedavno privremeno zatvoreno, uključujući potpuno usklađivanje domaćeg zakonodavnog okvira sa regulativom EU, te implementacija evropskih standarda, a zatim snažni razvoj platnih sistema u okviru pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA, značajno su ubrzale postizanje konkretnih i kvalitetnih rezultata u pogledu efikasnosti sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, a na šta smo u CBCG posebno ponosni.
Sve ove aktivnosti potvrđuju da je Crna Gora kroz kontinuirane reforme i posvećen rad relevantnih institucija znatno unaprijedila integritet i otpornost finansijskog sistema.
• Da li će naš bankarski sistem i CBCG biti spremni za 2028. i ulazak na finansijsko tržište EU? Šta će to značiti za građane Crne Gore u pogledu finansijske sigurnosti, kamata, kretanja novca, kapitala?
Čvrsto vjerujem da će CBCG, kao i naš bankarski, ali i cjelokupni finansijski sistem, pod nadležnošću i uz snažnu ulogu i vođstvo CBCG, biti potpuno spremni za integraciju u finansijsko tržište EU do 2028. godine. CBCG već ubrzano sprovodi sve aktivnosti i potrebne reforme kako bi i institucija i finansijski sistem bili spremni i mnogo ranije. Vjerujem da smo na dobrom putu i u dobroj dinamici.
Pristupanje EU će donijeti koristi i dobrobit građanima i privredi, nudeći nove mogućnosti i prednosti evropskog finansijskog prostora, veću konkurentnost, a samim tim i povoljnije uslove i veću dostupnost finansijskih proizvoda i investicija. Nemam dileme da će ove promjene dodatno osnažiti stabilnost i otpornost našeg finansijskog sektora, stvarajući čvrste temelje za dugoročni razvoj i prosperitet za sve građane Crne Gore.
