Kasalica: Nijedan građanin ni medij nisu ugrozili emisiju obveznica

Vlada Crne Gore namjerava da se u naredne dvije godine zaduži blizu dvije milijarde eura, a to bi da uradi bez ikakvog pisanja medija i bez ikakvih izjava stručnjaka iz oblasti finansija.

Vlada Milojka Spajića je u poslednje dvije godine realizovala dvije emisije obveznica, jednu od 687 miliona lani i 850 miliona ove godine, dok je Milojko Spajić kao ministar finansija 2020. u ime Crne Gore pozajmio 750 miliona eura "tajno i organizovano".

Za tajnu i organizovanu emisiju obveznica iz decembra 2020. godine saznalo se tek nakon što je novac pozajmljen, dok se za emisije iz 2024. i 2025. moglo saznati iz medija i od finansijskih stručnjaka. Konkretno, za emisiju iz 2024. godine saznali smo od direktora Hipotekarne banke Gojka Maksimovića, koji je javnosti prezentovao podatke u vezi sa planiranom emisijom dan prije nego što je realizovana. Sve što je tada kazao ispostavilo se kao tačno. I sve što je napisao bilo je na osnovu javnih podataka, koje su imali i investitori, naravno uz procjenu kako bi mogao da ide tok emisije i šta bi Vlada mogla da uradi.

Ove godine, na dan emisije obveznica prezentovali smo javnosti na portalu "Dan" podatke o tome. Obavijestili smo javnost ujutru da će biti realizovana emisija, dali podatke o inicijalnoj kamatnoj stopi, a nakon toga i o potražnji za obveznicama, kao i o visini realizovane emisije i kamatnoj stopi. Svi podaci koje smo tada iznijeli bili su javno dostupni svim zainteresovanim kupcima obveznica Crne Gore i nijedan podatak koji je "Dan" objavio nije mogao da utiče na cijenu obveznica, niti na interesovanje investitora. Cilj je bio da se građani i zainteresovana javnost obavijeste o detaljima rekordne emisije obveznica.

Kad hoćeš nešto da sakriješ, zatrpaj javnost papirima

Kasalica je kazala da je Vlada polovinom maja naprečac, kako im dolikuje, proslijedila Skupštini materijal od 900 stranica, "kako bi se u toj golemosti sakrilo pola stranice odredbi o spajkijevskoj obavezi ćutanja javnosti i medija, po modelu nemojte mi se pačat` u dogovore".

– To je starovremenska birokratska praksa: kad hoćeš nešto da sakriješ, zatrpaj javnost papirima. Međutim, iako premijer i ministar i većina poslanika ne čitaju, to nije slučaj sa medijima i javnošću Crne Gore – rekla je Kasalica.

Prema njenim riječima, norme oko zahtijevane javne ćutologije ne govore u korist činjenice da je Vlada namjerna da zaštiti strateški značaj podataka u vezi sa cijenom javnog duga na domaćem i međunarodnom tržištu.

– Cijene duga ne formiraju se na osnovu ogovaračina bilo koje vrste, ni na crnogorskom ni na bilo kojem drugom tržištu. Svaki indikator nerada nadležnih institucija od uticaja je na cijene duga, dok nepromišljeno inkorporiranje predloženih odredbi predstavlja paničnost 44. Vlade Crne Gore. Njihova pretjerana dara tviteranja u ljepuškastosti, da je sve idealno, dotjerala je do duvara, pa bi se sad medijski poslenici koji imaju pravo da koriste javne izvore informisanja trebali da predstave kao narušivači romantičnih instagramisanja oko strateškog razvoja. Ili sažeto: ko može da plati, ima pristup terminalu Blumberg – poslovne usluge, a tamo je sve javno dostupno u svakoj fazi pristupa tržištima kapitala za bilo kojeg investitora koji drži do sebe. Stoga trojac Spajić–Krvavac–Vuković ne može da kazni nikog ni oko čega, ali ovakva norma u zakonu i te kako daje do znanja međunarodnim povjeriocima da imaju posla sa ozbiljnom ekonomijom, ali neozbiljnim predstavnicima crnogorske ekonomije, bez obzira što premijer zbori-po-investicioni-na-tečnom-engleskom-jeziku – zaključila je Kasalica.

Dakle, cilj je u oba ova slučaja bio informisati zainteresovanu i stručnu javnost o enormnom zaduženju vlade, koje je u oba slučaja vodilo i realizovalo Ministartsvo finansija na čijem čelu je Novica Vuković. I u oba slučaja, posebno u ovom poslednjem, nijedna informacija nije imala apsolutno nikakav uticaj na emisiju, jer su sve informacije objavljene u "Danu" imali i investitori.

Ministarstvo finansija započelo emisiju obveznica, zadužuju se minimum 500 miliona

I što je najbitnije, svakom emisijom su se hvalili članovi Vlade.

Ipak, Vlada je Skupštini predala Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu, kojim zabranjuje objavljivanje informacija, podataka i procjena u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti, kao i drugih podataka, od momenta pripreme do zaključenja emisije, čije bi objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne hartije od vrijednosti. Zabrana se odnosi na objavljivanje informacija u medijima i na javnim skupovima. Kazne za medije su od pet do 40 hiljada eura, kao i za odgovorna lica, a za fizička lica od hiljadu do 5.000 eura. Nije precizirano ko bi i kako procijenio da li su neke objave uticale na spremnost investitora da kupe hartije od vrijednosti. Ministarstvo finansija još nije odgovorilo na pitanja "Dana" u vezi sa ovim predlogom zakona, koji nije zabilježen u EU, kojoj deklarativno stremimo, kao ni ostalim brojnim medijima koji su tražila pojašnjenja nakon ovog predloga.

Bivša državna sekretarka u Ministarstvu finansija Mila Kasalica ocijenila je u razgovoru za "Dan" da nijedan crnogorski građanin nije ugrozio nijedan proces izdavanja obveznice.

– To nisu uspjeli ni premijer 42. Vlade, kao ni tadašnja dva mlađana ministra kad su izašli na pres u decembru 2020. godine da se oko izdavanja obveznice od 750 miliona blamiraju u stilu "tajno smo se zadužili" – kazala je Kasalica.

Ništa u cijelom procesu nije tajna

Kasalica je pojasnila za "Dan" kako ide procedura izdavanja obveznica. Ministartstvo finansija, kako smo naveli, nije se obraćalo javnosti u vezi sa ovom temom.

– Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti (krovni zakon), Zakon o budžetu (godišnji tekst) i Odluka o zaduživanju (godišnji tekst) okvir su koji definiše limite do kraja godine, koji su poznati i javno objavljeni u Službenom listu. Potom se pristupa pregovorima oko zainteresovanosti inostranih povjerilaca, kao i oko T-bills domaćih vlasnika slobodnog kapitala (najčešće banke i osiguravajuće kuće). U petnaestak godina izlaženja na međunarodnu finansijsku scenu, Crna Gora je uspjela da bude prihvaćena i prepoznata kao odgovoran dužnik. To je kreiralo objektivnu bazu da je upisanost prilikom izdavanja dužničke HoV uobičajeno značajna, ali dok se ne sučele obimi sa kamatama, svaka kamata koja je preko presječne nebitna je sa stanovišta teorijske zainteresovanosti. Na istraženo tržište, definiše se datum kad se potpisuju ugovori koji se u vrijednosti upisa izdate obveznice mogu neznatno promijeniti od inicijalnih interesovanja, što rezidualnim procentima može uticati na kamatu koja će važiti za vraćanje duga. Nakon potpisivanja ugovora, za diskont koji pripada inostranim povjeriocima koji su upisali obveznicu i uz troškove izdavanja, neto sredstva se prenose na devizne račune crnogorskih javnih finansija, gdje su dostupna za realizaciju definisanih javnih politika za izvještajni period – pojasnila je Kasalica.

Istakla je da ništa u svemu ovome nije tajna, osim dijela pregovaračke faze.

– Međutim, ukoliko terminal Blumerga objavi i ove informacije, to su javni izvori svim investitorima, kao i inostranim povjeriocima, ali nijednog momenta nisu ograničeni za medije. Da, postoje prakse insajderskog uticaja preko medija, ali se ni takve prakse ne rješavaju gaženjem medija koji u ovoj priči spajkijevskih ishitrenosti nisu problem. Međutim, do sada nijedna crnogorska obveznica nije praćena bilo kojim povjeriocem koji je podatke koristio da se lično obogati, što je suština zakonskog termina "insajderskih informacija" – navela je Kasalica.

Premijer je tada bio Zdravko Krivokapić, a sa njim na presu tada su bili Milojko Spajić i Jakov Milatović, sadašnji predsjednik, a tadašnji ministar ekonomskog razvoja.

– Mediji u Crnoj Gori u ekonomskoj sferi bili su i ostaju na braniku ozbiljnosti i izraz su inicijativa da se crnogorska ekonomija ne smije usporiti niti zaustaviti od strane najnesposobnije Vlade Crne Gore, već je potrebno da je zajednički razvijamo, uz posvećenu edukovanost najšireg kruga poreskih obveznika – rekla je Kasalica.

Pitali smo je šta je Vladu i MF natjeralo na ovaka predlog i šta to imaju da kriju prilikom narednih emisija obveznica.

– Ne vjerujem da ih je bilo šta natjeralo, osim nedostatak znanja i odgovornosti, uz višak pizme da im iko smije išta reći. Ove odredbe (predložena staljinistička igranja) ne mogu ništa sakriti. Zakon o tržištu kapitala nije pribježište normi kojima se ukriva da Ministarstvo finansija pokušava da sakrije da je skamenjeno u strahu da "Medo nešto ne zagraje" ili da "Fideliti skocka dobar grafik". No, ni njih, kao ni bilo kojeg ranijeg političara, ne slušaju inostrani povjerioci, koji veoma dobro poznaju perspektive razvoja crnogorske ekonomije, kao i uvećane slabosti i limite političke većine i slabašnih lidera državne administracije; to utiče na cijene javnog duga države – istakla je bivša državna sekretarka u MF-u.