Iako institucije ulažu napore da se sistem postavi na zdravim osnovama, tržište kriptovaluta u zemlji već živi svoj neriješeni, djelimično sivi život.
Predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić kazao je za "Dan" da je Komisija, u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, imenovana kao nadležno tijelo za uspostavljanje i vođenje Registra pružalaca usluga povezanih s kripto imovinom.
– Proces je u završnoj fazi. Obuhvata edukaciju zaposlenih, jačanje stručnih kapaciteta, angažovanje dodatnih ljudskih resursa za nadzor i obezbjeđivanje adekvatne IT podrške za praćenje poslovanja ovih subjekata. Registar će početi s radom sredinom decembra – naglasio je Drinčić.
Dodao je da je Komisiji zakonom dato niz novih ovlašćenja, uključujući i inspekcijski nadzor.
– Član 131 zakona detaljno uređuje ovu oblast, dok kaznene odredbe iz člana 137 propisuju sankcije za one koji ne poštuju zakonske obaveze – kazao je Drinčić za "Dan".
Između Ministarstva finansija, Centralne banke i Komisije za tržište kapitala uspostavljena je saradnja u cilju izrade Nacrta zakona o kripto imovini. Radna grupa, formirana ovog mjeseca, tek je započela posao. U njoj učestvuje i ekspert angažovan preko Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), koji će, kako je saopšteno, pomoći u definisanju zakonskih rješenja i usklađivanju sa međunarodnim standardima. Ipak, iako je ovaj korak značajan, poseban zakon o kripto imovini još nije na dnevnom redu Vlade za 2025. godinu. Centralna banka u svojim saopštenjima naglašava da kriptovalute nijesu zakonito sredstvo plaćanja i da nema nagovještaja da će to postati u bliskoj budućnosti. Tako se stvara situacija u kojoj pravni okvir postoji u ograničenoj mjeri – naročito u dijelu koji se odnosi na pranje novca i finansiranje terorizma – ali još uvijek nedostaje sveobuhvatna regulativa koja bi obuhvatila cijelo tržište kriptovaluta, izdavanje tokena, plaćanja i nadzor nad pružaocima usluga.
Iako regulativa nije u potpunosti utemeljena, kriptovalute se u Crnoj Gori već koriste na različite načine. Bilježi se rast interesovanja za plaćanje nekretnina kriptovalutama, pojavljuju se lokalne kripto mjenjačnice, a identifikovani su i slučajevi uvoza opreme za rudarenje i postavljanja kripto ATM-a na primorju. Paralelno s tim, regulatori i stručnjaci upozoravaju da nedostatak pravila nosi rizik zloupotreba. Usklađivanje sa standardima kao što su MiCA (Markets in Crypto-Assets), koji važe u Evropskoj uniji, ostaje veliki izazov. Jedan od najznačajnijih primjera rizika koji nosi neregulisano tržište jeste hapšenje Hjeong Do Kvona 2023. godine u Podgorici – slučaj koji je, kako je ocijenjeno, pokazao koliko su pukotine u sistemu opasne i privlačne za sumnjive aktivnosti.
Direktor Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić kazao je za "Dan" da je novi Zakon o sprečavanju korupcije jasno prepoznao digitalnu imovinu kao dio imovinskih prava.
– Svi javni funkcioneri dužni su da prijave vrstu, količinu i tržišnu vrijednost digitalne imovine koju posjeduju, uključujući kriptovalute. Na taj način obezbjeđuje se potpuna transparentnost njihovog imovinskog stanja – naveo je Drakić.
Istakao je da promjene tržišne vrijednosti ne zahtijevaju novu prijavu, "osim u slučajevima prodaje, kupovine ili drugih transakcija koje mijenjaju obim imovine". Prema njegovim riječima, kontrola digitalne imovine predstavlja globalni izazov upravo zbog odsustva centralnih izvora podataka.
– Agencija već radi na jačanju međunarodne saradnje i razvoju mehanizama koji će omogućiti efikasnije praćenje i kontrolu – istakao je Drakić.
Tržište kriptovaluta u Crnoj Gori danas je u fazi tranzicije – između neriješene regulatorne situacije i pokušaja uspostavljanja jasnog pravnog okvira. Za sve koji žele da se bave ovom industrijom, ključno je da prate zakonodavne promjene i pažljivo procjenjuju rizike. Crna Gora ima potencijal da postane regionalni igrač u oblasti digitalnih finansija – ali do tada, pravna sigurnost i dalje je samo u nacrtu.
