Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu i Odluku o zaduživanju, čime se potvrđuje snažan fokus na ekonomski rast, fiskalnu stabilnost i realizaciju ambicioznih razvojnih projekata koji će ubrzati put Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Predloženi budžet za 2026. godinu zasnovan je na realnim makroekonomskim pretpostavkama i projektovanom rastu BDP-a, uz stabilnu inflaciju i snažnu domaću tražnju kao ključne pokretače privredne aktivnosti. Budžet je planiran u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3.084,45 miliona eura, odnosno 36 odsto BDP-a.
Na konferenciji za medije, koju je danas organizovalo Ministarstvo finansija, predstavljeni su ključni ciljevi budžeta, prioriteti javne potrošnje, planirane investicije, fiskalne projekcije i očekivani ekonomski efekti.
Crnu Goru od 2025. do 2028. očekuje pokretanje velikog investicionog ciklusa, kazao je ministar Novica Vuković navodeći ključne projekte koji će biti realizovani u navedenom periodu.
- Prema projekcijama privredni rast iznosiće 3,2 odsto godišnje tokom trogodišnjeg perioda. Očekuje se stabilna stopa inflacije od 2,5 odsto godišnje između 2026. i 2028. godine - saopštio je Vuković.
Kroz kapitalna izdvajanja u naredne tri godine biće uložena 1,1 milijarda eura. Kako je pojasnio, značajan dio investicija realizovaće se kroz plan rasta za Zapadni Balkan.
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a, čime se ispunjava zlatno fiskalno pravilo – sve tekuće obaveze finansiraju se iz tekućih prihoda. Deficit budžeta tokom tri naredne godine iznosiće 3,2, 2,7 i 2,8 odsto, dok se očekuje usporavanje inflatornih pritisaka.
Naglasio je da će zaduživanja biti isključivo zbog kapitalnih projekata i vraćanja starih dugova.
Vuković je saopštio da će biti uvećana izdvajanja za saobraćajnu infrastrukturu, zdravstvo, školstvo i kapitalni budžet.
- Izdvajanja za kapitalni budžet su veća nego ikada u Crnoj Gori i to je 305 miliona eura - rekao je Vuković.
Crna Gora će se u 2026. godini zaduživati odgovorno i isključivo za razvojne projekte i otplatu duga.
- Naime, Predlogom Zakona o budžetu predviđeno je finansiranje velikog broja kapitalnih projekata, od puteva, zdravstva, ekologije, energetike, do modernizacije vojske i željezničke infrastrukture, unapređenja poreske administracije, katastarskih evidencija i drugih potreba, čime direktno podižemo kvalitet života i ubrzavamo razvoj. Za realizaciju različitih infrastrukturnih i razvojnih projekata predviđena je mogućnost zaključivanja kreditnih aranžmana u ukupnom iznosu do 2 milijarde eura, dok je za izdavanje državnih garancija za kreditne aranžmane za potrebe realizacije kapitalnih projekata planiran iznos do 171,95 miliona eura - poručio je.
Ministarstvo finansija, uz saglasnost Vlade, imaće mogućnost zaduživanja do milijarde eura zbog stvaranja rezerve za vraćanje dugova koji dolaze na naplatu tokom 2027. i 2028. godine. Time se sprečava pritisak na javne finansije, smanjuju rizici i stvara prostor za kvalitetno upravljanje budućim obavezama.
- Da ne bismo sabirali da je dug tri i po milijarde eura ili da je toliko zaduženje, jer to već zalazi u domen dezinformacija - izjavio je ministar apelujući na medije da precizno informišu javnost.
U skladu sa planom Vlade da Crna Gora do 2028. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, budžet za 2026. godinu prepoznaje strateške prioritete, jačanje vladavine prava, unapređenje poslovnog ambijenta, smanjenje poreskog opterećenja i snažnu borbu protiv sive ekonomije, uz puni fokus na podizanje standarda građana.
- Ovim budžetom stvoreni su uslovi za nesmetano funkcionisanje sistema, snažno ubrzanje investicionog ciklusa i nastavak ekonomskog rasta, što potvrđuje posvećenost Vlade odgovornom upravljanju javnim finansijama i napretku države na evropskom putu - naveo je Vuković.
- Nedostajuća sredstva za realizaciju budžeta za narednu godinu su 710 miliona eura, od čega će dio biti pokriven prenosom depozita iz ove godine, a dio iz zaduženja. Za potrebe otplate duga i finansiranje kapitalnih projekata u 2026. godini koristiće se depoziti ostvareni u 2025. godini, kao i sredstva iz novih zaduženja iz 2026. godine u iznosu do 500 miliona eura. Na taj način, obezbijediće se stabilno finansiranja budžeta, primarno u pogledu redovne otplate duga i finansiranja kapitalnih izdataka - kazao je Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžet.
Jovetić: Planirana 22 nova kapitalna projekta
Kapitalni budžet od 305 miliona eura biće devet odsto veći nego u ovoj i 29 odsto veći nego u 2024. godini, što je jedna od najvećih vrijednosti ovog budžeta, rekla je Jelena Jovetić, direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki.
- Među njima su ključne investicije u putnu infrastrukturu, nastavak izgradnje autoputa, zaobilaznica Budva, modernizacija zdravstvenih i obrazovnih ustanova, razvoj digitalne infrastrukture i veliki projekti iz oblasti ekologije. Ove investicije direktno jačaju ekonomski potencijal i podižu kvalitet života građana.
- Predviđena su 22 nova kapitalna projekta, a uz postojeće ukupan broj iznosi 396 projekata vrijednosti 9,7 milijarde eura - kazala je Jovetić.
Između ostalog, za izgradnju Administrativnog i državnog Data centra u Podgorici predviđena su sredstva u iznosu do 300 miliona eura. Za modernizaciju elektrifikovane jednokolosiječne pruge na dionici Bar–Golubovci, uključujući sanaciju klizišta Ratac i tunela Sozina, opredijeljena su sredstva do 231 miliona eura.
- Takođe, za izgradnju stambenog kompleksa sa pratećom komunalnom infrastrukturom u naselju Velje Brdo u Podgorici planirana su sredstva do 120 miliona eura, dok je za izgradnju i opremanje Univerzitetskog kliničkog centra predviđeno ukupno 312 miliona eura. Za nabavku četiri višenamjenska helikoptera za potrebe Vojske Crne Gore i jednog protivpožarnog aviona, za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova planirano je zaduženje do 100 miliona eura - saopšteno je na konferenciji za medije.
Vuković je saglasan sa ocjenom iz izvještaja Evropske komisije da treba smanjiti izdatke za javnu potrošnju u narednom periodu. Tvrdi da se radi na optimizaciji radnih mjesta u javnoj upravi, posebno u oblasti ugovora o djelu, navodeći da je njihov broj smanjen za 20 odsto.
- Zaduženje može biti do 710 miliona eura, mi zato stalno stavljamo prefiks do. Tržište je trenutno povoljno, kamatne stope su povoljne i imamo mogućnost da do kraja godine obezbijedimo fiskalnu rezervu za 2026. godinu. Novembar i decembar su mjeseci kada je izvršenje budžeta na najvećem nivou jer se zatvara fiskalna godina. Možda nam neće trebati, ali mi moramo biti odgovorni i predvidjeti u Zakonu o budžetu mogućnost zaduživanja do iznosa od 710 miliona eura - istakao je Vuković.
Fondu PIO ne prijeti kolaps
Kategorično je opovrgao tvrdnju da Fondu PIO prijeti kolaps.
- Realizacija fiskalne strategije bila je iznad očekivanja i iz tih prihoda izdvajaju se nedostajuća sredstva za Fond PIO - izjavio je Vuković odgovarajući na novinarska pitanja.
Sve nove reforme koje se budu dešavale biće u skladu sa fiskalnom strategijom koja je definisana za četvorogodišnji period i biće transparentne, pa tako i eventualni program "Evropa sad 3", naveo je ministar na pitanje da li će u okviru tog programa biti potpuno ukinuti doprinosi na minimalni iznos zarade.
- Funkcioneri nisu dobili povećanje zarada 30 odsto, to se nikad nije desilo. Zakon je povučen sa javne rasprave i nije u planu da ide o proceduru dok se sistemski ne riješe brojna pitanja - rekao je Vuković povodom teme uvećanja zarada javnim funkcionerima o kojoj se govorilo prethodnih nedjelja.
