Ministarstvo kapitalnih investicija, shodno regulativi EU, prihvaćenoj od Crne Gore, nije u prilici da nanovo formira jedno željezničko preduzeće od postojeća četiri. Kroz program restrukturiranja i izmjene organizacione i rukovodeće strukture, planovima za privlačenje novih kadrova i poboljšanom edukacijom, uz očekivano otvaranje željezničkog tržišta koje nas očekuje 2025. godine, planirana su značajna finansijska ulaganja u ovoj oblasti, koja bi doprinijela boljem pozicioniranju naših kompanija na ukupnom tržištu, saopštili su iz tog vladinog resora.
– Po direktivama EU nije moguće spajanje željezničkih društava, jer, između ostalog, upravljač željezničke infrastrukture i željeznički prevoznici moraju da budu odvojeni. Ono što je moguće restrukturirati i organizaciono prisajediniti nekom od postojećih ili podjelom prevoznih preduzeća jeste preduzeće za "Održavanje željezničkih vučnih sredstava". Tokom ove godine planirana je analiza poslovanja ovih preduzeća, koja će umnogome doprinijeti donošenju konačne odluke – navode iz ministarstva.

Nekadašnji radnik Željeznice Milisav Dragojević istakao je da je željeznica bila najefikasnija u periodu kada je bila jedinstvena, ali da se sada moraju poštovati preporuke EU.

– Tada je Željeznica bila da tako kažem pod jednom komandom, pa je opseg prevoza bio oko 4.5 miliona tona robe, i oko 3.800.000 putnika. Ipak Željeznica funkcioniše po tom modelu, mada bi njena reorganizacija i revitalizacija išla sigurno i brže i bolje da je jedinstveno preduzeće. Dobar potez bi bio i osnivanje nekog holdinga, koji bi u ime ministarstva pratio razvoj ovih preduzeća – kazao je Dragojević.

Prema podacima MKI u "Održavanju željezničkih voznih sredstava" ima 185 zaposlenih, a od 1. januara, 14 ih ide u penziju. Broj zaposlenih u "Željezničkom prevozu" je 376, a ovo društvo ima četiri sektora i pet samostalnih službi. U "Montekargu" ima 309 zaposlenih, koji su organizovani u šest sektora i četiri službe. U "Željezničkoj infrastrukturi", ukupan broj zaposlenih je 735, a unutar preduzeća postoji sedam sektora.

Iz ministarstva ističu, da je stvaranje jedinstvenog evropskog tržišta zahtijevalo restrukturiranje sistema čija su osnovne karakteristike bile monopol i državno vlasništvo.

– S obzirom na jedinstvene zahtjeve date u direktivama, s jedne strane, i, na različite pozicije država, stanja i kapacitete njihovih monopolskih kompanija, stanja u privredi i posebno industriji, svaka od država imala je potrebu za drugačijim modelom funkcionisanja željezničkih preduzeća. Nakon svega, EU direktive su nedvosmisleno predočile neophodnost razdvajanja "Željeznike infrastrukture" od "Prevoza putnika i robe", stvarajući preduslove za jednak i nesmetan pristup tržištu. Taj model je u primjeni u Crnoj Gori – poručuju iz ovog ministarstva.