Predjsednik Jakov Milatović je predložio da član FS-a bude Stevan Gajević, dok je Vlada predložila Ninu Vujošević. Skupština, koja bira trećeg člana, nije imala većinu za svog kandidata, tako da će Fiskalni savjet, ukoliko se izglasaju pomenuta dva kandidata, imati dva člana. Formiranje Fiskalnog savjeta podržavaju i vlast i opozicija, jer smatraju da će to tijelo jasno reći koje su to pogrešne politike Vlade i Skupštine. Poslanici bi u četvrtak trebalo da glasaju o dva kandidata za članove Fiskalnog savjeta. Konkurs za članove FS-a je završen prije godinu. Toliko je trebalo vremena vladajućim strankama da izaberu dva od tri člana Fiskalnog savjeta i glasaju o njima. Doduše, da Evropska komisija i MMF nisu eksplicitno tražili formiranje Fiskalnog savjeta, pitanje je da li bi i sad formiranje nezavisnog tijela došlo na dnevni red.
Predsjednik Milatović je, prilikom obrazlaganja predloga da Gajević bude član FS-a, kazao da je to tijelo korektiv i jedan od stubova fiskalne stabilnosti, čiji je cilj da osigura da javne finansije budu dugoročno održive, nezavisno od političkih ciklusa. Istakao je i da Crna Gora mnogo kasni sa formiranjem tog tijela.
– U vremenu kad nam je potrebna veća kontrola i predvidivost javnih finansija, nemamo tijelo koje bi trebalo da daje nezavisne projekcije i ocjene uticaja budžetskih odluka, ali i upozorenja kada je neophodno – rekao je Milatović u Skupštini i dodao da je predlog da Gajević bude kandidat uputio skoro prije godinu.
Istakao je da će Fiskalni savjet biti prva profesionalna linija odrbane od populizma i neodrživih odluka koje se nekad donose radi kratkoročnog političkog profita, a na štetu dugoročnog blagostanja građana.
Milatović je ukazao da će Crnoj Gori trebati 40 godina da dostigne prosječni evropski standard života ako nastavi sa sadašnjim tempom rasta od tri odsto. Ako budemo rasli po šest odsto, onda bi standard EU mogli da dostignemo za 15 godina, tvrdi predsjednik države. Istakao je da je rast od tri odsto u 2024. godini najniži u periodu nakon korone, te da je ovogodišnja stopa takođe jedna od najnižih u poslednjoj deceniji, ne računajući 2020. godinu.
– Ovo je alarm za sve, jer to znači da se vodi pogrešna ekonomska politika. Oni koji nas posmatraju spolja, Crnu Goru ne vide kao državu koja ubrzava, već kao državu koja gubi ekonomski zamah – rekao je Milatović i naveo pet razloga za usporavanje ekonomskog rasta.
– Cijene u Crnoj Gori rastu duplo više nego u Evropi. Inflacija od skoro pet odsto je udar na porodice, posebno na one sa najnižim primanjima. Još u februaru sam predložio 10 mjera za zaštitu stanarda građana, nažalost, ništa nije primijenjeno. Ekonomija raste dva do tri odsto, a inflacija četiri do pet odsto. Umjesto da je obratno, da nam je rast najmanje pet odsto, a inflacija dva odsto. Ovo nije palo sa neba, ovo je rezultat pogrešnih ekonomskih politika, koje donosi neko – poručio je Milatović.
Nikola Rakočević (DPS) je ukazao da se godinu nakon završetka konkursa raspravlja o izboru članova Fiskalnog savjeta, te da u narednoj godini Vlada može da se zaduži 3,2 milijarde eura, a da nema Fiskalnog savjeta da ocijeni predloženi budžet.
Miloš Konatar (URA) je naglasio da je vlada Milojka Spajića svaki budžet usvojila uz kršenje sistemskog Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
– Nadam se da će budući članovi Fiskalnog savjeta znati to da nazovu pravim imenom. Zakonski je predviđeno da deficit budžeta ne može da bude preko tri odsto BDP-a, svaki dosad je bio preko tri odsto. Članovi Zakonodavnog odbora mrtvi ladni kažu da je predlog budžeta u skladu sa Ustavom i zakonom. Takođe, nijedne godine budžet nismo dobili 15. novembra. I ako na to poslanici kažu da je sve u redu, Fiskalni savjet neće moći. FS mora da bude jaka institucija, koja će reći onako kako je – izjavio je Konatar.
