Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija boravi u dvodnevnoj posjeti Bakuu, Azerbejdžan, gdje učestvuje na devetom ministarskom sastanku Savjeta Južno-gasnog koridora i Prvog ministarskog Savjeta za zelenu energiju

Na početku ministarske sesije prisutnima su se govorima dobrodošlice obratili obratili Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev i Predsjednik Rumunije Klaus Johanis, Komesarka  Evropske komisije za energiju i koopredsjednica Savjeta Kadri Simson.

U svom obraćanju na ministarskoj sesiji potpredsjednik Ibrahimović je predstavio  potencijale i planove Crne Gore kada je u pitanju energetski sektor, naglašavajući činjenicu da zelena tranzicija jeste nova globalna realnost, koja može osigurati i globalni progres. Kako je istakao, strategijski okvir u Crnoj Gori u oblasti energetike definisan je Energetskom politikom Crne Gore do 2030. godine i Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine.

-Uvažavajući obaveze koje Crna Gora ima kao potpisnica Pariskog sporazuma i kandidata za članstvo u Evropskoj Uniji, naše je strateško opredjeljenje da razvoj sektora energetike zasnivamo na principima dekarbonizacije i zelene energetske tranzicije, što znači da Crna Gora planira svoj energetski razvoj kroz povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora, povećanje energetske efikasnosti, modernizaciju energetskog sektora i primjenu novih tehnologija, kao i izgradnju infrastrukturnih objekata za povezivanje sa susjednim energetskim sistemima-naglasio je Ibrahimović.

On je dodao da  “s obzirom da Crna Gora ima značajne potencijale obnovljivih izvora energije, kao što su hidropotencijal, potencijal vjetra, sunčevo zračenje, naš prioritet je bila i ostaje proizvodnja obnovljive i čiste energije. Zahvaljujući podršci EBRD radimo na pripremi Zakona o obnovljivim izvorima energije, koji treba da stvori pretpostavke i za tržišni mehanizam uključivanja privatnog sektora” 

Kako je istakao Ibrahimović EU je prepoznala napore koje Crna Gora ulaže u harmonizaciji nacionalne legislative u ovoj oblasti, u tom smislu Energetska zajednica ocijenila je našu državu kao najuspješniju u ovom procesu.

Potpredsjednik je podsjetio  prisutne da su ministarstva Crne Gore, Hrvatske, Albanije nadležna za oblast energetike pokrenula su inicijativu za izgradnju Jadransko – jonskog gasovoda potpisivanjem Ministarske deklaracije 25. septembra 2007. godine u Zagrebu. Naknadno je inicijativi pridružena i Federacija Bosne i Hercegovine. Projektom Jadransko-jonskog gasovoda planirano je da se gasovodom poveže albanski grad Fiera i hrvatski grad Split, prolazeći pri tome kroz teritorije Crne Gore. Takođe, implementacija ovog projekta, koji predstavlja integralni dio Trans – jadranskog gasovoda, omogućava otvaranje novog energetskog koridora za region Jugoistočne Evrope u okviru Južnog gasnog koridora, sa ciljem uspostavljanja novog pravca snabdijevanja prirodnim gasom sa Bliskog istoka i Kaspijskog regiona. 

a ovaj projekat je pripremljen Idejni projekat finansiran bespovratnim sredstvima Evropske komisije kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan i nedavno je ministarstvo kapitalnih investicija pokrenulo ovo pitanje nakon čega je dobijena saglasnost Vlade za formiranje zajedničkog regionalnog preduzeća, sa sjedištem u Splitu, koje će upravljati ovim projektom.

Potpredsjednik Ibrahimović je na kraju obraćanja zaključio da postojeću energetsku krizu, kao novu nametnutu realnost, treba iskoristiti da se pokrenu nove incijative za privrednu saradnju, razmjenu znanja i iskustava, te podsticanje inovacija koje su osnova zelene tranzicije, jer samo ekonomski stabilni, možemo biti  garant političke stabilnosti regiona, pa i Evrope.

Pored domaćina ministra energije Azerbejdžana Parviza Šahbazova na ministarskoj sesiji govorili su brojni ministri energetike i visoki zvaničnici iz SAD, Turske, Velike Britanije, Italije, Gruzije, Bugarske, Grčke, Albanije, Moldavije, Srbije, Ukrajine, Mađarske, Hrvatske, BiH, Sjeverne Makedonije.

Potpredsjednik vlade za regionalni razvoj Ibrahimović se danas sastao takođe sa ministrom energije Azerbejdžana Parvizom Šahbazovim. Resorni ministru razgovarali su  o mogućnostima proširenja saradnje, konkretno kada je riječ o realizaciji projekta izgradnje jadransko jonskog gasovoda, unapređenju dinamike projektnih aktivnosti. U cilju poboljšanja saradnje dogovoren je skori sastanak sa predstavnicima ministarstva energije Azerbejdžana i SOCAR-a (nacionalna kompanija za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa) kako vi razgovarali o konkretnim narednim koracima. Takođe, dogovoreno je potpisivanje memoranduma o saradnji u oblasti energetike, nakon usaglašavanja samog predloga teksta I neophodnih procedura.

Potpredsjednik Ibrahimović je naglasio važnost stabilnosti u snabdijevanju energentima u periodu energetske neizvjesnosti i u tom pravcu pokrenuo inicijativu o mogućoj saradnji sa Vladom Azerbejdžana, što je resorni ministar Azerbejdžana prihvatio I predložio sastanak predstavnika dva ministarstva na tu temu.

Na marginama ministarskog Savjeta potpredsjednik Ibrahimović je održao bilateralni sastanak sa  ministrom rada i socijalnog staranja koji je ujedno i koopredsjedavajući Mješovitom komisijom za ekonomsku saradnju CG i Republike Azerbejdžan Sahilom Babayev. Sagovornici su konstatovali da je otvaranje prve direktne avio linije između dvije države doprinijelo većoj posjeti turista iz Azerbrejdžana Crnoj Gori i da je nažalost pojava pandemije COVID 19 uticala na protok putnika.

Međutim, kako je naglasio ministar Babayev, Azerbejdžan je svoju najveću investiciju u oblasti turizma veoma uspješno realizovao upravo u Crnoj Gori i dodao da interesovanje turista iz Azerbejžana za našu državu veliko i da očekuje da se trend povećanja posjeta Crnoj Gori nastavi u narednom periodu. Ministri su razgovarali I o ostalim vidovima saradnje, budući da prostora za ekonomsku saradnju ima i u ostalim privrednim granama. U tom smislu potpredsjednik Ibrahimović je predstavio potencijale sjevera Crne Gore.

Potpredsjednik Ibrahimović je takođe potencirao održavanje Mješovite komisije u prvoj polovini ove godine, kako bi dvije strane razmotrile I predložile konkretne inicijative sa ciljem jačanja u prvom redu, ekonomskih odnosa.