– Kada je renta u pitanju, tu je došlo do određene stabilizacije i tu bilježimo pad tražnje, naročito pad kada su u pitanju Rusi i Ukrajinci, što je rezultiralo i blagim padom cijene kirija u proteklom periodu, za desetak odsto.
• Premijer Spajić i ministar Radunović nedavno su najavili vladin projekat "Velje brdo" sa namjerom da cijene nekretnina budu pristupačnije stanovništvu. Na koji će način, prema Vašem mišljenju, taj projekat kratkoročno uticati na tržište nekretnina?
– O najavljenom projektu znamo veoma malo, ono što se moglo pročitati u medijima. Projekat je veoma ambiciozan, naročito sa rokovima, jer postoji niz pretpostavki koje treba da se ispune da bi uopšte moglo da počne da se gradi, a sami rokovi za gradnju u ovim uslovima, gdje je radna snaga u sektoru gradnje deficitarna, mogu biti teško ostvarivi. Kako god, sačekao bih neke konkretnije prezentacije i informacije o projektu kako bismo mogli i konkretno da ga komentarišemo.
• Kakve promjene taj projekat može donijeti dugoročno?
– Sama najava o gradnji tolikog kompleksa, koji će se graditi godinama, sigurno da će imati ozbiljne impakte na tržište, naročito ukoliko Vlada bude dala određene subvencije u vidu ustupanja zemljišta ili oslobađanja od komunalnog opremanja lokacije, što će stvoriti značajnu konkurentsku prednost. Uostalom, ukoliko koncept bude onakav kako je i prezentovan, gdje će to biti bukvalno jedno područje sa svim sadržajima unutar naselja, onda će to biti jedan od atraktivnijih djelova grada, uzimajući u obzir urbanistički haos koji je vladao godinama.
• Kako su se dosadašnje ekonomske promjene odrazile na tržište nekretnina?
– Ključne promjene koje su uticale na rast cijena nekretnina u proteklom periodu su rast inflacije nakon krize u Ukrajini, kao i program "Evropa sad 1", koji je velikom broju ljudi koji su bili u sivoj zoni kada su primanja u pitanju omogućio da postanu kreditno sposobni.
• Kako će "Evropa sad 2" uticati na tržište nekretnina?
– Vjerujem da će taj program dodatno proširiti bazu kreditno sposobnih kupaca, pa u tom smislu izvršiti dodatni pritisak na tržište usled povećanja tražnje. Pad kamatnih stopa takođe je podsticaj za povećanje tražnje. Ipak, kada je Podgorica u pitanju, smatram da nemamo veliki broj kupaca kojima je to opredjeljujići faktor, jer mali broj njih kupuje investiciono kroz kreditno zaduživanje.
• Prema informacijama Udruženja, koliko košta kvadrat stana u Podgorici i da li su, prema Vašem mišljenju, to realne cijene?
– Po statističkim podacima za drugi kvartal 2024. godine, to je na nivou od oko 1.800 eura po m2. To je negdje i najniža cijena po kojoj se trenutno može kupiti stan u novogradnji za stanove koji su još uvijek u fazi izgradnje. Useljiv stan u novogradnji je teško pronaći po cijeni nižoj od 2.000 eura po m2. Kada govorimo o tome da li su one realne ili ne, dok god postoji ovaj odnos ponude i potražnje na tržištu, onda su one realne jer ih tržište samo reguliše.
• Prema Vašim saznanjima, koliko građevinske firme košta kvadrat stana u Podgorici?
– Po onome što možemo pročitati kao izjave predstavnika građevinskih kompanija, to je cijena od oko 1.200 eura po m2 za građevinski dio radova, dok cijena zemljišta i komunalija zavise od lokacije.
• Ko najviše kupuje nekretnine na našem tržištu?
– U Podgorici su najčešće domaći kupci, dok je stranaca vrlo malo. To su uglavnom Rusi koji su se za ovo vrijeme, od 2022. do danas, pronašli u Podgorici, kao i sve veći broj Turaka. Kada govorimo o Primorju, onda su to uglavnom stranci i to najviše ljudi iz zemalja regiona, kao i Rusi, Ukrajinci, Njemci...
• Da li kvalitet gradnje prati cijene nekretnina?
– Na tržištu možemo pronaći različite nivoe kvaliteta kada je gradnja u pitanju i tu se dosta teško odrediti prema ovo pitanju, ali, generalno, postoji prostor za poboljšanje kvaliteta gradnje koji će neminovno doći kada tržište dođe u mirniju fazu, pa će kvalitet gradnje u nešto boljoj ponudi stanova biti bitan faktor pri odlučivanju, što sad nije slučaj.
