Prema zvaničnoj statistici, Rusija je već godinama među državama iz kojih u Crnu Goru dolazi najviše stranih turista. U najboljim sezonama bilježeno je preko 300.000 ruskih gostiju, a i u kriznim godinama njihov udio ostao je među najznačajnijima u strukturi ukupnih dolazaka. Ruski turisti tradicionalno imaju i duži boravak, veću prosječnu potrošnju i stabilan interes za crnogorsku obalu, pa bi uvođenje viza moglo dodatno ubrzati već vidljiv silazni trend, jer se nakon 2022. godine bilježi kontinuirani pad njihovih dolazaka, a projekcije za narednu sezonu dodatno su oborene najavama o viznom režimu.
U isto vrijeme, Crna Gora se suočava sa ograničenim uspjehom u otvaranju novih tržišta. Iako su najavljivane strategije privlačenja turista iz zapadne Evrope, sa Bliskog istoka i iz centralne Azije, brojke pokazuju da veći prodor nije ostvaren. Pojedina nadolazeća tržišta rastu sporo, dok ključni izvori dolazaka i dalje ostaju region, prvenstveno Srbija, i zemlje koje bi mogle biti pogođene novim viznim režimom. Upravo zato dio ekonomista upozorava da bi gubitak ruskog tržišta, bez adekvatne zamjene, mogao izazvati znatno smanjenje prihoda od turizma.
Finansijski konsultant Oleg Filipović smatra da bi Vlada trebalo da potraži modalitete kojima bi se makar ublažio udar na sezonu.
– Smatram da bi Vlada trebalo da razmisli i da pokuša da pronađe rješenje u dogovoru sa Evropskom unijom. Ako se ništa ne preduzme i ako se ne nađe prelazno rješenje, doći će do pada prihoda, posebno u turizmu, što će biti teško nadoknaditi u kratkom roku. Crna Gora mora imati što više bilateralnih ekonomskih sporazuma, uz saglasnost EU, i dovoljno kapaciteta u pregovorima da objasni svoju ekonomsku poziciju. Upravo zbog pristupa i stabilnosti ekonomskog sistema, postoje načini da se napravi dogovor sa EU na određeni rok – kazao je Filipović za "Dan".
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović potvrđuje za "Dan" da se intenzivno radi na usklađivanju viznog režima sa EU.
Upitan postoji li mogućnost prelaznih perioda kako bi se izbjegla nagla šteta po turističku sezonu, posebno zbog velikog broja ruskih gostiju, odgovorio je da rade na tome, "ali ne zavisi sve od nas".
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović naglašava da Crna Gora nema prostor da izbjegne ovu obavezu.
– Usklađivanje viznog režima sa EU je obaveza koju moramo da ispunimo do kraja pregovora, dakle do kraja 2026. godine. Ne znam da li će Evropska komisija dozvoliti prelazni period za neke države zbog ekonomske štete koju bismo mogli da imamo. Pokušaćemo, ali je krajnji rok do kojeg sve mora biti završeno kraj naredne godine. Vizni režim je dio poglavlja 24, koje se posljednje zatvara – ukazao je Ivanović.
I dok Vlada razmatra diplomatske i administrativne manevre, turistički sektor upozorava da realnost već pokazuje pogoršanje: broj ruskih turista opada, a vizni režim bi taj pad samo ubrzao. Bez snažnog ulaska na nova tržišta i značajnijih kampanja diversifikacije, Crna Gora bi mogla ući u sezonu sa manjkom koji se neće moći nadoknaditi ni intenzivnijim dolascima iz regiona, a još manje sporim rastom posjeta iz zapadne Evrope.
Crnogorski turizam se nalazi pred jednom od najosjetljivijih tačaka u posljednjoj deceniji: obaveza usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom postaje test sposobnosti države da zaštiti jedan od ključnih izvora prihoda, dok istovremeno održava evropski kurs. Ukoliko vizni režim prema Rusiji i drugim tržištima bude uveden bez prelaznih rješenja, turistički sektor može ući u period ubrzanog pada dolazaka i manjka u budžetu koji se ne može pokriti kratkoročnim mjerama. Crna Gora mora hitno razviti jasnu strategiju diversifikacije, otvoriti nova emitivna tržišta i ojačati pregovaračku poziciju prema Briselu, jer sezona koja dolazi biće presudan indikator da li turizam može izdržati ovaj udar ili će posljedice biti dugoročne.
