Ovu pojavu, posljednjih godina sve učestaliju, koja je dobila internacionalni naziv šrinkflacija, prvo smo primijetili na konditorskim proizvodima, pa su čokolade od 100 grama "izgubile" 20 grama. Ubrzo su i proizvođači iz regiona prihvatili ovaj trend, pa su i mnogi rado kupovani proizvodi kod nas izgubili na gramaži.
Neke države su reagovale zbog šrinkflacija, poput Francuske, Italije, Njemačke i SAD, ali je u većini zemalja institucionalni odgovor izostao.

U međuvremenu je broj artikala čija je težina smanjena porastao, a potrošači su, u nedostatku alternative, nastavili da ih kupuju.

Što se tiče zemalja regiona, sve se završilo na formiranju tzv. crnih lista, na kojima su se našli proizvodi kojima je gramaža smanjena.

Poučeni primjerima iz regiona, i domaći proizvođači su nekim proizvodima smanjili gramažu.

Crna Gora ne može mnogo da uradi da zaštiti potrošače, jer smo kao zemlja vrlo zavisni od uvoza.

Dakle, prinuđeni smo da uvozimo i plasiramo proizvode koji se pakuju po tuđim pravilima, kaže Olga Nikčević, izvršna direktorica Centra za zaštitu potrošača (CEZAP).

– Suštinski razlog zašto je institucionalna reakcija izostala, i to ne samo u Crnoj Gori i regionu, nego i u EU i šire, jeste taj što težina proizvoda nije određena zakonom – objašnjava Nikčević.

Kako dodaje, ako i postoji, odredba o striktnoj gramaži proizvoda važi samo za mali broj proizvoda, uglavnom sa liste osnovnih prehrambenih artikala. Ali, to nije pravilo, i razlikuje se od zemlje do zemlje.

– To je trik koji nije kažnjiv. Takve stvari su dozvoljene. To je trik da se zamažu oči potrošaču. Smanjena je gramaža, ali je cijena zadržana, čak je i povećana, ako uzmete u obzir da sada plaćamo manju količinu. Ali, nije kažnjivo jer proizvođač na ambalaži nije naveo lažni podatak o gramaži, dakle nije obmanuo, na primjer, da je čokolada teška 100 grama, a zapravo je lakša za 20 grama. Dakle, to nije prevara, to je trik, jer potrošač sada svjesno kupuje taj proizvod od 80 grama po cijeni za 100 grama. Isto to važi za sve ostale proizvode. Prevara je ako je unutra manje, odnosno 80 grama, a piše 100 grama – navodi Nikčević.

CEZAP je na početku ove pojave u našim trgovinama ozbiljno pristupio skeniranju ponude proizvoda koji se prodaju na našem tržištu, ali, kako je kazala, nijesu naišli na prevaru, odnosno lažne podatke na ambalaži što se tiče težine.

Kako ističe, smanjenje gramaže proizvoda postalo je masovna pojava, jer je proizvođač iskoristio priliku da još više zaradi.

Kako podsjeća, sličan marketinški trik iskoristili su trgovci, najprije u svijetu, a onda i kod nas, sa cijenama koje su niže svega cent.

– Psihološki je dokazano da se osoba lakše odlučuje na kupovinu ako je na proizvodu navedena cijena za cent niža nego što ona zapravo jeste. Svi nasjednemo na to 9,99 – dodaje Nikčević.

Ona ističe da postoje indicije da će EU u narednom periodu pristupiti regulisanju ovakvih proizvođačkih i trgovačkih pojava. Zato je razumno vjerovati, s obzirom na to da smo na putu prijema u EU, da i naš potrošač može u budućnosti očekivati zaštitu po ovom pitanju.