Skoro sedam mjeseci je od kada je EPCG Željezara Nikšić vraćena pod državno okrilje. Međutim, najavljeno pokretanje proizvodnje čelika, za šta je Elektroprivreda trebalo da uplati šest i po miliona eura Željezari, još je neizvjesno.

Naime, Agencija za zaštitu konkurencije stopirala je tu uplatu dok se ne utvrdi da li je kupovina te fabrike u skladu sa zakonom o državnoj pomoći, piše RTCG.

I dok iz Elektroprivrede tvrde da će tražiti investitora za proizvodnju čelika, radnici očekuju brzo rješenje novonastale situacije.

Do tada postoji nekoliko opcija, kažu u Elektorprivredi. Kako je kazao Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora, tražiće investitora, pa će vidjeti koja će biti i konačna rješenja.

- Predstoji borba za Željezaru. Moraćemo da mijenjamo određene oblasti i djelove za šifru djelatnosti što znači da proizvodnja čelika neće biti moguća. Neće moći pod državnim ingerencijama. O svemu se mora izjasniti i Vlada- kazao je Đukanović. 

To će, kako je kazao ministar finansija Aleksandar Damjanović, učiniti kada zvanično dobiju rješenje Agencije sa kojim, kako je nedavno rekao, nijesu još upoznati.

- U svakom slučaju, podrška svemu onome što znači obnavljanje proizvodnje, ali da vidimo da to sve bude, sa jedne strane, zakonski potpuno i besprekorno urađeno i da, sa druge strane, to ima apsolutno svoju ekonomsku logiku. Ukoliko je ideja zasnovana na dobrim temeljima svako bi od nas ovdje volio da dobijemo djelimično proizvodnju ponovo- smatra Damjanović. 

Ponovnom pokretanju proizvodnje čelika, koja je u nikšićkoj Željezari stopirana prije gotovo tri godine, nadaju se i radnici. Zato u što skorijem roku očekuju rješenje novonastale situacije.

Ivan Vujović, predsjednik Sindikata kaže da je napokon vrijeme da se iskoriste kapaciteti ove fabrike.

- Apsolutno ne smatramo da je državna pomoć taj budžet koji je predviđen. Ako mi ne možemo da pokrenemo čeličanu, a oni spominju strateškog partnera - to nas apsolutno ne zanima. Tu su ljudi koji treba da odlučuju o tome, ali mislim da ima mnogo više programa koji mogu da se odrade u Željezari,a koji se ne bi smatrali državnom pomoći- ocjenjuje Vujović. 

Državna pomoć u sektoru uglja i čelika zabranjena je Sporazumom o pridruživanju i stabilizaciji koji je potpisala i Crna Gora kada se odlučila da postane kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Ukoliko se utvrdi da je riječ o neusklađenoj državnoj pomoći, osim povraćaja sredstava, moglobi doći i do usporavanja pregovora za članstvo u Uniji.