Са једног од панела на самиту / -медиа биро

Rast veći nego u Evropi, ali manje privlačan za investitore

Jugoslavija više ne postoji, ali postoji balkansko tržište, koje, uz Rumuniju, Bugarsku i Albaniju čini skoro 50 miliona potrošača, što ga čini sve značajnijim dijelom evropskog tržišta.

Region napreduje i u pogledu domaćeg tržišta kapitala, pa su sve značajniji investitori oni iz regiona. Takođe, region Balkana ima značajan rast ekonomije, veći nego u ostalom dijelu Evrope, iako je primjetno njegovo stagniranje u odnosu na 2023. i 2024. godinu. To su glavne poruke sa Consumer rules samita, koji je juče održan u Tivtu.

Samit je otvorila direktorka sektora za agrobiznis Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Natalija Žukova, koja je saopštila da je ta finansijska institucija tokom 2024. godine investirala oko milijardu eura u region. Konstatujući da je znatan dio tih sredstava uložen u Crnu Goru, Žukova je najavila da će Balkan ostati u fokusu te banke i u budućnosti.

– Naš fokus je na zelenim investicijama, inkluziji i inovacijama. Naše investicije imaju taj zeleni element, oko 66 odsto svih ulaganja je uloženo u zelenu tehnologiju. Takođe, polovina investicija ima u fokusu rodnu ravnopravnost, ali i digitalno unapređenje poslovanja i startapove – kazala je Žukova tokom drugog dana Samita u Tivtu.

Istakla je da je EBRD spremna da pomogne privrede u regionu sredstvima ali i savjetima, jer ta institucija, kako je kazala, ima uspješan savjetodavni tim, koji pomaže regionalne ekonomije u smislu strategija.

Regionalni direktor EBRD za Hrvatsku i srednju Evropu i član Odbora direktora Volija Miljan Ždrale je rekao da su faktori rizika u regionu, pored klimatskih promjena i uvozne tarife, kao nedostatak tržišta kapitala.

– Najveći izazovi za regionalne ekonomije, na kojima je prisutnost porodičnog biznisa sve veća, su inovacije i dalji razvoj tržišta kapitala, koje je danas vidljivije nego prije dvije decenije – izjavio je Ždrale.

Troše 50 miliona eura na agendu održivosti

Da bismo promijenili način na koji radimo, moramo promijeniti pogled na naše proizvode, kazao je potpredsjednik Borda direktora hrvatske kompanije Atlantik grupa Neven Vranković.

Ta grupa je lider prehrambene proizvodnje u Hrvatskoj i regionu, sa 1,8 milijardi godišnjeg prihoda, koji stvara brendove "argeta", "cedevita", "donat", "smoki"...

Najvažniji projekat kompanije je stvaranje održivosti proizvoda, u skladu sa direktivom EU.

– Zbog toga je Atlantik grupa trenutno u procesu promjene poslovnih i internih poslovnih modela, ali i promjene svojih proizvoda. Najprije morali smo da smanjimo korišćenje plastike, a to mijenja gramažu proizvoda – objasnio je Vranković sve izazove u procesu inoviranja proizvoda.

To inoviranje košta kompaniju dodatnih 50 miliona eura, uz redovnih 15 miliona koji se svake godine troše na promjenu poslovnog modela.

Stvaranje nove agende održivosti za sada potrošači nisu primjetili, ali, kako je rekao, nije isljučeno da kompanija poveća ulaganje u inoviranje proizvoda, koji će biti više po volji potrošača.

Profesor primijenjene ekonomije, istraživač i konsultant, član predsjedništva Saveza ekonomista Srbije Jasna Atanasijević je ocijenila da iako su lokalne ekonomije na 40, 50 odsto evropskog BDP-a, primjetan je i dalje snažan rast koji iznosi dva, tri i četiri odsto.

– Dakle, rast postoji, ali se usporava – ocijenila je ona.

Atanasijević je objasnila da je usporavanje uslovljeno eksternom tražnjom, kao i činjenicom da su strukture ekonomije u regionu podložnije neočekivanim prirodnim katastrofama, pa tako, ukazala je ona, u posljednje dvije godine zaredom, imamo sušu, što je rezultiralo padom proizvodnje upravo u sferi poljoprivrede.

Kad je energetika u pitanju, kazala je ona, što važi i za Crnu Goru, kada su dobri hidrološki uslovi, izvoz je na višem nivou, i obratno.

Atanasijević je ukazala da je skok zarada donio neophodno povećanje potrošnje, koje je u slučaju regionalnih ekonomija pozitivno uticalo kao pokretač privrede, što je najveći doprinos rastu proizvodnje u realnim uslovima.

Balkan nije više egzotičan kao prije 20 godina

Direktor DC Advisory Austria Klaus Vuković kazao je da se poslovna klima u regionu mnogo promijenila i da naš region nije više egzotičan za investitore kao prije dvije decenije.

Ono što je novo jeste da menadžment i vlasnici više ne vide svoje kompanije kao djelove domaćeg ekonomskog sistema, već evropskog, pa u tom smislu sve češće usvajaju evropske poslovne trendove.

– Tržišta u regionu su ostala mala i zato više nisu u vrhu interesovanja velikih investitora, pa region iziskuje mnogo više rada na pozicioniranju kompanija i privlačenje investicija – rekao je Vuković i dodao da region čini privlačnim momentum rasta.

– Ovdje postoje zanimljive firme, koje su ispod radara, koje imaju pametno pozicioniranje, imaju šanse za rast, koriste visoke tehnologije. I naravno, ovdje su još uvijek relativno niske cijene pogodne za ulaganje – zaključio je on.

Govoreći o zajedničkim osobinama regionalnih ekonomija, Atanasijević je ukazala i na rast investicija, što je takođe uticalo na rast ekonomija.

Kao dobru stranu regiona, ocijenila je i da zemlje regiona i dalje nisu prešle granicu rizika kada je javni dug u pitanju.

Kad je turizam u pitanju, Crna Gora je na nivou 2024, Hrvatska je u padu, a Albanija je imala najuspješniju sezonu.

Ukazala je da će za privrede regiona poseban izazov u budućnosti biti činjenica da EU, za koju su sve ekonomije regiona vezane, tehnološki zaostaje za Kinom i SAD, kao i sve izraženiji nedostatak radne snage.

Atanasijević je naglasila i da se gubitak konkurentnosti može prevazići tehnologijom, te da kompanije moraju da koriste tehnološke podatke da bi unaprijedile svoje biznise, prodaju, primijenile nove obrasce tržišta i tako unaprijedile produktivnost.

Govoreći o prognozama EBRD za korporativni sektor za centralnu i jugoistočnu Evropu, Žan Mark Peteršmit je rekao da će biti daljih tenzija na budžete u EU, koji mora imati znatno veće izdatke za odbranu.

Gradiće treći logistički centar

U okviru panela "Teški razgovori – izvještaj o misiji: Uvidi sa vrha", na kojem su učestvovala vodeća imena regionalnog biznisa – Dragan Bokan iz kompanije Voli, Mihailo Janković (MK grup), Nebojša Šaponjić (Nelt grup), Ljiljana Kunosić (Bingo grup) i Emil Tedeski (Atlantik grupa), saopšteno je da će EBRD ponovo dokapitalizovati Voli.

Naime, kako je Bokan najavio, riječ je o izgradnji trećeg logističkog centra od 20 hiljada kvadrata.

– S druge strane, SAD je počela sa izolacionalističkim pristupom uvozu, što se već osjeća u regionu. Tu je i pritisak Kine, koja ima tehnologiju, ljude, novac i kapacitet. Rast na Zapadnom Balkanu je smanjen sa 3,6 na 2,4 odsto u 2026. Veći priliv stranih direktnih investicija nije realan, ono što mi vidimo kao šansu je sve jači lokalni sektor, koji sve češće ulaže kroz zelene investicije i održivost – ocijenio je Peteršmit.

Dodao je i da je to glavna karakteristika svih tržišta na na tlu bivše Jugoslavije.

Naglasio je da će domaći kapital, kao i sve intenzivnije povezani izvori kapitala u regionu, igrati sve značajniju ulogu i da će biti veliki pokretač rasta.

Peteršmit je kazao da postoji mnogo prostora za razvoj tržišta kapitala u regionu.

– Biće poseban izazov domaćih privreda zadržati ljude i omogućiti im da se razvijaju. Javne ekonomske politike treba da se usredsrede na privatni sektor umjesto javnog sektora – ocijenio je Peteršmit.

On je najavlio da će EBRD u narednom periodu nastojati da što više njihovih bankara bude prisutno u lokalnim filijalama jer se, kako je rekao, tu dešava biznis.