Ilustracija / SHUTTERSTOCK-SHUTTERSTOCK

Rusi i Ukrajinci otvorili preko 300 firmi u IT sektoru u Crnoj Gori

Od početka rata, u Jermeniju je došlo mnogo Rusa, koji su ojačali ljudstvo u IT sektoru za gotovo 25 procenata, što je poguralo BDP te države na neočekivanih 13 odsto. Takođe, u Crnu Goru je stiglo 229 računarskih kompanija iz Rusije, odnosno 104 iz Ukrajine

Crna Gora će, prema izvještaju Svjetske banke (SB), ove godine zabilježiti rast BDP-a od 6,9 odsto, najbolji u regionu, što je podstaknuto dobrom turističkom sezonom, ali i rastom domaće potrošnje koja je uzrokovana povećanjem nominalne zarade stanovništva. U isto vrijeme, usled globalnih dešavanja i rata u Ukrajini, došlo je do dvocifrene inflacije u gotovo čitavoj Evropi, ali pojedine države, poput Jermenije, uspjele su da kao i Crna Gora uvećaju svoj BDP.

Od početka rata, u Jermeniju je došlo mnogo Rusa, koji su ojačali ljudstvo u IT sektoru za gotovo 25 procenata, što je poguralo BDP te države na neočekivanih 13 odsto. Prva projekcija tamošnje centralne banke bila je rast od 1,6 odsto. Predviđanja su da će to na duže staze ojačati jermensku ekonomiju zbog velikog priliva mladih i obrazovanih ljudi. Takođe, u Crnu Goru je stiglo 229 računarskih kompanija iz Rusije, odnosno 104 iz Ukrajine, što našu državu stavlja na lidersko mjesto u regionu po broju novootvorenih kompanija iz tog sektora.

Ekonomski analitičar Oleg Filipović navodi da Crna Gora u ovom trenutku teško da bi mogla da računa na sličan uspjeh, barem kada je ovaj sektor u pitanju, ali da postoji prostora za unapređenje.

– Velike kompanije koje su uvele sankcije Rusiji odradile su transfer predstavništava, zaposlenih ali i kapitala u okolne zemlje, što je dovelo do povećanja potražnje za kadrovima u tim državama, naročio u IT sektoru, odnosno oblastima hardver, softver ili sajber-bezbjednosti, koje su dovele do rasta BDP-a. Međutim, Crna Gora, kao malo tržište, u kojoj ne postoje predstavništva ozbiljnih kompanija iz ovog sektora, teško da bi u ovom trenutku mogla računati na sličan uspjeh, ističe Filipović.

Filipović navodi da su u gro slučajeva ove kompanije pozicionirane u Beogradu, i daju podugovore, poput dilerskih, pa je naša država kao malo tržište neinteresanta.

– IT tržište u našoj državi može da se razvija, ali ako ne možemo dovesti velike kompanije kroz tržište, onda možemo kroz poresku politiku. Dakle, smanjiti poreze i privući ih da otvaraju svoja predstavništva i na taj način uvećavati sopstveni kapitalni profit, a, sa druge strane, razvijati domaće tržište putem investicija jer imamo dobre programere, ulagati u njihovo licenciranje, kao i raditi na privatno javnim partnerstvima između domaćih i stranih kompanija, navodi Filipović.

BDP ne daje realnu sliku napretka

Filipović perspektivu vidi i u izmjeni Zakona o bankama, odnosno usmjeravanja ka investicionom bankarstvu, kao u EU kojoj težimo.

– Razvijanje tržišta kapitala i tržišta novca treba da bude imperativ, jer imamo sve institucije, ali one ne rade svoj posao dovoljno kvalitetno. Treba kroz smanjivanje poreza privući jake fondove. Za tržište novca trebalo bi uticati na banke da spuštaju kamatnu stopu, jer bi se taj novac mogao kupiti po više osnova i na više strana, čime bi došlo do povećanja BDP-a. BDP ne daje realne podatke, više sam za kategoriju indeksa života koji se koristi u zemljama Zapada, koja obračunava, kvalitet, prihode i zadovoljstvo poslom, troškove, socijalno, zdravstveno osiguranje. Kad imamo to sve, možemo dobiti realnu sliku koliko napredujemo jer BDP ne daje realnu sliku – kaže Filipović.

On kaže i da se ne treba vezivati samo za određeno tržište, jer nije cilj samo jednokratni transfer kapitala, što može dovesti do poremećaja na tržištu.

– Rusi i Ukrajinci su platežno moćniji i domicilno stanovništvo ne može da im parira i stavlja se u podređeni položaj. Crna Gora mora raditi na razvijanju onih privrednih grana koje će domaćem stanovništvu donijeti benefite, poput finansija, IT... Treba urediti bankarsko tržište, jer ovdje banke funkcionišu po konzervativnom sistemu i one samo rade plasman novca prema stanovništvu, čak vrlo malo novca ide ka privredi i to kroz kreditiranje, ne i investicije, zaključio je Filipović.