Kako je kazao u intervjuu za agenciju MINA biznis, u Crnoj Gori je stanje poprilično izazovno i odavno egzistiraju problemi za koje nema volje da se krene u njihovo rješavanje.

Kao jedan od ključnih problema vidi sivu ekonomiju, odnosno postojanje značajne privredne djelatnosti koja je i dalje nevidljiva za nadležne organe.

– U Crnoj Gori je stanje poprilično izazovno. Vidimo da postoje mnogi problemi koji su najgori kada ih dugo registrujete, a ne vidite volju da se odlučnije krene u rješavanje takvih problema – rekao je Lazović.

Napomenuo je da je reforma troškova rada, koja je sprovedena, u velikoj mjeri riješila sivu ekonomiju u domenu zapošljavanja, ali da i dalje gotovo da ne postoji privredna djelatnost u kojoj neformalna ekonomija nije prisutna.

Lazović je ukazao i na neefikasnu i glomaznu javnu upravu, za koju je ocijenio da nije okrenuta privredi.

Gajević za "Dan": Poslovanje stranaca značajno se "osjeća" na državnoj kasi

Istakao je da se izvršna vlast rijetko konsultuje sa privredom.

Kako je ukazao, privreda ima problem i sa zakonskim okvirima i poreskom politikom, koju je nazvao nepredvidivom, navodeći kao primjer uvođenje jedinstvene stope PDV-a za turizam od 15 odsto.

– Bili smo protiv toga da se to uvodi u oktobru, a treba da počnu i zimske i ljetnje pripreme. Imali ste opravdanu argumentaciju turističkih poslenika, koji su rekli da su već prodali neke aranžmane pod određenim uslovima i da je vrlo problematično ako im promijenite input koji se zove PDV – rekao je Lazović.

Dodao je i da će nedostatak radne snage biti sve veći, ukoliko imamo u vidu evropski put kojim ide Crna Gora.

– Manjak radne snage nije novost, posebno u turističkom sektoru, jer već 15 do 20 godina našu sezonu su na neki način nosili ljudi koji dolaze sa strane da rade.

Vi imate podatke iz 2015, 2016, 2017. i tako dalje da smo svake godine po onim kvotama angažovali preko 20 hiljada ljudi za potrebe turističke sezone – podsjetio je Lazović.

Naglasio je da je inflacija iz 2022. godine, koja je umnogome stabilizovana, ostavila posljedice na životni standard, ali i na privredu, što su iz UPCG u više navrata isticali.

Podsjetio je da UPCG nije bila za to da se uvode mjere za ograničavanje marži.

– Mislimo da nije dobro da se država, pa čak ni onda kada želi da zaštiti standard građana, tako grubo miješa u ono što je autonomna volja svakog privrednog subjekta – kazao je Lazović.

On je dodao da u UPCG smatraju da bojkot nije dobar način da se riješi problem visokih cijena i da takvom vidu iskazivanja protesta nije prethodila adekvatna analiza.

– Moramo biti svjesni da veliki broj cijena ne mogu da određuju naši trgovci, jer veliki broj proizvoda uvozimo. Sada vidimo da i Skupština raspravlja o tim stvarima i mislimo da je dobro kada se vodi neki dijalog, jer ćemo vjerovatno tako da postanemo svjesni šta je interes onog koji je uslovno rečeno preko puta nas – istakao je Lazović.