To je odlučio Privredni sud na jučerašnjem ročištu glavne rasprave spora u kojem Uniprom inicijalno potražuje 17,4 miliona eura na ime naknade štete za svaki mjesec do kraja 2022, do kada je, kako je ta kompanija navela u tužbi, trebalo da važi ugovor o kupoprodaji električne energije, koji je važio od januara 2021. godine. Ugovor je raskinut 31. decembra 2021. godine.

Na taj način sud je prihvatio predlog zastupnika tužioca, Uniproma, advokata Momčila i Milutina Kneževića, koji su predložili na prethodnom ročištu da vještaci utvrde štetu po njihovog klijenta.

Naime, Kneževići su predložili u podnesku od 15. septembra da vještak tehnološko-metalurške struke utvrdi koliko ćelija je radilo u Elektrolizi u Kombinatu aluminijuma (KAP) prije početka gašenja koje je započeto na zahtjev EPCG krajem 2021. godine, zatim koliko je trajalo njihovo gašenje i koliko ih je ostalo aktivnih, kao i zašto su gašene i da li je to bilo nužno, te kakve je postupak gašenja mogao da izazove opasnosti po životnu sredinu.

Kako je obrazloženo u podnesku, nakon nalaza vještaka tehničko-metalurške struke, vještak ekonomsko-finansijske struke treba da procijeni koja je direktna materijalna šteta nastala za kompaniju Uniprom kao rezultat prinudnog gašenja ćelija Elektrolize. Takođe, finansijski vještak treba da utvrdi kolika je izmakla dobit koju je kompanija Veselina Pejovića očekivala 2021. i 2022. godine od ugovorene prodaje aluminijskih trupaca, do koje nije došlo zbog gašenja proizvodnje.

Izborom vještaka metalurške i finansijske struke sud je usvojio predlog zastupnika Uniproma da postoji potreba za utvrđivanjem eventualne štete i izmakle dobiti Uniproma zbog prinudnog prekida ugovora.

Podsjećamo, Uniprom je pokrenuo spor jer u toj kompaniji tvrde da su zbog jednostranog prekida ugovora bili prinuđeni da u namjeri da spriječe nelikvidnost kompanije, kao i eventualne opasnosti po žuvot radnika i životnu sredinu, prinudno počnu da gase ćelije Elektrolize.

Sud će posebnim rješenjem dati zadatak vještacima Mirčeti Neneziću i Mariji Đukić, koji svoje mišljenje treba da izrade do narednog ročišta, koje je zakazano za 17. decembar.

Iz Uniproma navode i da je ugovorom sa Elektroprivredom bilo predviđeno da u slučaju promjene cijene struje za kategoriju potrošnje kojoj pripada, Uniprom i EPCG utvrde cijenu do 31. decembra 2021, a koja nije mogla biti viša od maksimalno utvrđene cijene za tu kategoriju potrošača.

Oni navode da su Vlada i EPCG nakon niza intervencija predložili da cijena po megavat-satu bude 183 eura, s obrazloženjem da bi sve ispod toga bilo na štetu građana, a poslije spustili cijenu za 61 eura, tj. na 122 eura.

EPCG tvrdi da bi poduženjem ugovora sa Unipromom izgubila 26 miliona eura. Oni tvrde i da je ugovor prekinut jer Uniprom nije platio bankarske garancije i nije platio račuje za novembar i decembar 2021. godine.