Svjetska banka (SB) kreditiraće Crnu Goru 80 miliona eura do kraja godine, a kada će se odobriti ta pozajmica zavisiće od brzine kojom će Vlada implementirati tražene reforme, saopštio je šef kancelarije Svjetske banke u našoj zemlji Kristof Šeldon.

On je kazao Televiziji Crne Gore da se nada da će smanjenjem potrošnje i povećanjem prihoda država izbjeći bankrot.

"Svjetska banka neće ove godine izdati Crnoj Gori garanciju za zaduženje kod komercijalnih banaka, već će direktno kreditirati državu u iznosu od 80 miliona eura", kazao je Šeldon.

Na takav potez odlučili su se, kako je kazao, zbog kretanja na tržištu, prenosi portal RTCG.

"Ranije smo koristili pristup da izdamo garanciju Vladi kojom se potom ona zaduži kod komercijalnih banaka. Između ostalih najviše zbog tržišnih uslova, ovog puta imamo drugačiju šemu u kojoj dajemo direktan kredit Vladi. Procijenili smo da je to najefikasniji pristup. Takav direktan pristup je dobar signal tržištu da je Vlada ozbiljna u reformama", rekao je Šeldon.

Kredit će biti realizovan u dvije tranše, a prva je trenutno predmet dogovora sa Vladom. Kada će biti odobrena zavisiće od brzine kojom se ispune uslovi Svjetske banke.

"Uslovi su podijeljeni u dvije kategorije – prva se odnosi na fiskalnu otpornost, odnosno kontrolu javne potrošnje. U okviru toga očekuju se reforme u poreskom dijelu i kontroli troškova za farmaceutsku potrošnju i ljekove. Povećanje prihoda i kontrola javne potrošnje pomoći će Vladi da smanji fiskalni deficit. Druga kategorija su reforme u oblasti zelenog rasta i klimatske otpornosti, odnosno usklađivanju sa zakonodavstvom EU. Kada ti uslovi budu ispunjeni, Vlada će dobiti kredit", naveo je Šeldon.

On tvrdi da neće tražiti smanjenje plata i penzija, ali ni broja radnika u državnoj upravi. Među uslovima nije povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), već akciza što je Vlada početkom godine već predlagala parlamentu. Ipak, upozorava da se način za održivo smanjenje minusa u državnoj kasi mora tražiti.

"Veliki problem za zemlju je dolazak na naplatu eurao obveznica u junu 2025. Fiskalni deficit je prošle godine bio jako visok, zbog toga se toliko fokusiramo na fiskalnu održivost, kako bi se do tada postepeno smanjio deficit", dodao je Šeldon.

Na pitaće hoćemo li bankrotirati ili ne, Šeldon je odgovorio da je nivo duga visok, međutim postoje mjere koje se implementiraju i planiraju i nadaju se smanjenju duga.

"Ovo je pitanje kojim treba dobro upravljati, postoje i vanjski faktori, ali nadamo se uz dobro upravljanje da bankrot neće biti scenario", zaključio je Šeldon.