- Kroz Projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene biće finansirana izgradnja prve moderne ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran/Velikoj plaži u opštini Ulcinj, južnoj turističkoj luci zemlje. Luka će biti opremljena pratećim uslugama koje će unaprijediti konkurentnost i otpornost ribarstva, uključujući hladnjače i rashladne jedinice, usluge pakovanja i distribucije, osnovne usluge održavanja i popravke, kao i sisteme za snabdijevanje ledom, koji su ključni za smanjenje gubitaka nakon ulova, poboljšanje kvaliteta proizvoda i omogućavanje ribarima pristup tržištima više vrijednosti - navodi se u saopštenju.

Kroz projekat će se, kako navode, takođe finansirati uspostavljanje Regionalne kancelarije Agencije za plaćanja radi jačanja institucionalnih kapaciteta zemlje za sprovođenje zahtjeva Zajedničke poljoprivredne politike EU i obezbjeđivanje usklađenosti sa direktivama EU o šemama direktne podrške poljoprivredi i mjerama ruralnog razvoja.

- Agencija za plaćanja će približiti pružanje usluga poljoprivrednicima, unaprijediti efikasnost obrade plaćanja i podržati implementaciju Integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema, koji je ključan za upravljanje poljoprivrednim subvencijama i praćenje usklađenosti - kazali su iz Svjetske banke.

Uz to, dodaju, projekat će pomoći Crnoj Gori da uspostavi sveobuhvatan i ekološki održiv sistem za bezbjedno prikupljanje, odlaganje i/ili preradu nusproizvoda životinjskog porijekla u skladu sa regulativom EU i domaćim zakonodavstvom. Ove investicije pratiće institucionalne reforme i programe izgradnje kapaciteta radi jačanja upravljanja i pružanja usluga.

- Investicije u ribarstvo i poljoprivredno-prehrambeni sektor su od suštinskog značaja za ruralna domaćinstva i napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU. Modernizacijom ključne javne infrastrukture i jačanjem institucija, ovaj projekat će pomoći u izgradnji otpornije i konkurentnije ekonomije - rekao je Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Projekat, zaključuju, podržava nacionalne prioritete Crne Gore i usklađen je sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, Strategijom razvoja turizma 2022–2025, kao i Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023–2028 – koje sve daju prioritet održivom upravljanju resursima i modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora i ribarstva.