Odbojnost javnosti prema kriptovalutama karakteristična je za svaku novu tehnologiju, ali kao država treba da iskoristimo benefite i prihodima od njihovog uvođenja u legalne tokove unaprijedimo našu ekonomiju i svrstamo se u red najrazvijenijih država, kazao je za "Dan" analitičar kriptotržišta Novak Svrkota.

– Primjer toga je, priča o uvođenju električne energije, odnosno javne rasvjete, građani su tada govorili šta će nam ona, to je potrebno samo nemoralnim ljudima, jer normalni ljudi idu na spavanje čim padne mrak. Tako i sada, strah od nepoznatog prati kriptotržište, a medijski prostor okupiraju vijesti o lošim stvarima, kao i u bilo kojoj drugoj oblasti – navodi Svrkota.

Prema njegovim riječima, sva priča o lošim uticajima bila je plasirana uoči izbora, što govori da je služila za neke političke obračune.

– Usvajanjem takvog zakona svrstali bismo se u poziciju najrazvijenijih zemalja. Tehnologija ide uvijek ispred zakonodavstva, a Crna Gora treba da jasno odluči šta želi, da reguliše ovo tržište, ili jednostavno da odustane. Ovako, sada je to tržište u sivoj zoni i ljudi koji trguju na tom tržištu ne podliježu nikakvim kaznama – ističe Svrkota.

Svrkota kaže i da država neregulacijom propušta potencijalno veliki profit od naplate poreza na kapitalnu dobit.

– Kada se reguliše, možemo očekivati veliki broj startapova, a to bi se odrazilo na čitavu privredu. Nekoliko zemalja su već postale "kripto frendli" destinacije, poput Dubaija, Singapura i Hong Konga, zato mi kao mala zemlja treba da budemo fleksibilni i pratimo trendove i iskoristimo benefite. Samo nedavna konferencija koja je održana u Crnoj Gori dovela je nekoliko hiljada ljudi iz tog svijeta, što znači da bi mogla doprinijeti razvoju turizma, a i razvoju finansijskog sektora – kaže Svrkota.

Svrkota navodi i da trgovanje kriptovalutama nije nelegalno, nego se trguje preko platformi koje su registrovane negdje drugdje, pa nemamo uvid u kretanje tih sredstava.

– Ako želimo da privučemo kapital i ljude iz čitavog svijeta, treba da nudimo minimalne poreske stope, ali bi to na velike količine značilo mnogo za našu malu ekonomiju. Tako funkcionišu svi poreski rajevi. Irska recimo ima nula odsto poreza na kriptoprofit, ali sve velike kompanije poput Gugla ili Epla registrovane su u Irskoj i otvorile su sjedišta i stotine hiljada visokoplatežnih poslova i stvorile ekonomski bum za tu zemlju. Zato treba da učimo iz već uspješnih primjera – poručuje Svrkota.

Svrkota ističe i da kriptotržište funkcioniše kao i svako drugo, rizici su jednaki kao i oni na regularnim svjetskim berzama, i niko ne može da garantuje uspjeh.

– Čak i najveće kompanije mogu da propadnu ili su u nekom trenutku propadale. Sve zavisi od prilagođavanja tržištu, nekada je Nokija imala monopol na tržištu mobilnih telefona, a danas je nema. Za ulaganje na kriptoberzu je neophodna edukacija, određeni kapital, postavljanje pravila. Ljudi su ovdje najčešće žrtve prevara koje obećavaju veliku i sigurnu zaradu, sa malim ulaganjima. Svi žele da postanu milioneri za kratak period, ali je za to mala vjerovatnoća – zaključuje Svrkota.