U poslednjih 50 godina imali smo recesiju svakih sedam, osam godina, i nije bilo decenije bez ekonomske krize, dok smo mi na Balkanu posve druga priča, kod nas taman počne da se živi pristojno u godini pred krizu kada je ekonomija na vrhuncu ekspanzije, sve ostalo su godine krize ili oporavka od krize, istakao je u razgovoru za "Dan", ekonomski analitičar Novak Svrkota.

– Tako je bilo 2007. kada smo imali rast tržišta kapitala i nekretnina, tako je bilo i 2021. i dosadašnji dio 2022. godine. Pred nama je možda rekordna turistička sezona ili bar blizu rekordnoj. Ono što je sigurno rekordno je inflacija, kakvu nismo gledali od 90-tih na ovim prostorima. Posledično dolazi do skoka cijena proizvoda, nekretnina, skoka na berzama... Sada imamo inflaciju jer su u opticaj puštene hiljade milijardi dolara i eura da bi se vodio rat protiv pandemije i da bi se osigurao socijalni mir. Crna Gora nema svoj novac, svi ti euri koji su "doštampani" i dijeljeni kao pomoć članicama EU umanjili su vrijednost novca koji posjedujemo – navodi Svrkota.

Prema njegovim navodima, recesija predstavlja smanjivanje ekonomskog rasta ili ekonomski pad dva kvartala uzastopno, praćeno značajnim porastom nezaposlenosti.

– Stagflacija je termin koji označava stanje kada istovremeno imamo recesiju i inflaciju. Da bi se zaustavila inflacija, centralne banke podižu kamatne stope što znači da će pozajmljivanje biti skuplje, da će dostupnost kapitala biti manja i da će samim tim doći do recesije i krize. Najizloženiji će biti države i kompanije koje su i sa veoma niskim kamatnim stopama imale problema da servisiraju svoje dugove – kazao je Svrkota.

On ističe i da kriza ne nastaje preko noći, te da još uvijek ne možemo osjetiti ono što dolazi, kao što ni 2007. nismo mogli pretpostaviti u kavom će stanju biti naša ekonomija 2009.

– U naredne dvije godine vjerovatno ćemo iskusiti ekonomsku krizu snažniju od one 2008. godine. Od jeseni nas najvjerovatnije očekuje dodatno povećanje cijena hrane i energenata. Uslovi za dobijanje kredita su sve strožiji. Uslovi po kojima će Crna Gora moći da se zaduži biće znatno lošiji. Pitanje servisiranja našeg nacionalnog duga postaće veliki problem – poručio je Svrkota.

On ističe i da su cijene nekretnina kod nas još uvijek u uzlaznoj putanji zbog priliva kapitala iz Ukrajine i Rusije.

– Danas su te nekretnine 30 odsto skuplje, a kamatne stope na kredite su značajno veće tako da je za istu nekretninu od prošle godine nephodno vratiti i do 50 odsto više novca na period od 20 i više godina. Ovaj trend je učinio nekretnine manje dostupne običnim građanima, ako se u jednačinu uzme da će u trenucima krize mnogi ostati bez posla i da neće moći da otplaćuju kredite, jasno je da tržište koje trenutno ide uzlaznom putanjom može krenuti u naredne dvije godine u suprotnom smjeru. Ledeni brijeg je pred nama, za kormilom su centralne banke. Muzika još svira jer je turistička sezona dobra, ali na palubi našeg broda piše Titanik – zaključio je Svrkota.